Narančasta obraštajna spužva
Crambe crambe (Schmidt, 1862)
Narančasta obraštajna spužva tanka je, hrapava prevlaka upadljive crvenkasto-narančaste boje koja se širi po zasjenjenim stijenama i previsima, ponekad prekrivajući i više od jednog kvadratnog metra podloge. Prvi ju je 1862. opisao njemački zoolog Oscar Schmidt, a danas je jedna od najbolje proučenih sredozemnih spužvi zahvaljujući snažnim kemijskim tvarima kojima brani prostor od drugih organizama.
Opis
Izgled: Tanka, plosnata narančasto-crvena prevlaka hrapave površine, rijetko tvori režnjeve; po površini se ističu blago uzdignuti izlazni otvori (oskule) poredani duž kanalića kojima izlazi profiltrirana voda.
Karakteristike: Skeletnu potporu čine sitne silicijske iglice (spikule) čiji je oblik jedini pouzdan način razlikovanja od nekoliko vrlo sličnih vrsta - pouzdana identifikacija stoga zahtijeva mikroskopski pregled.
Posebnost: Proizvodi gvanidinske alkaloide (krambescidine i krambine) koji su otrovni za ribe i sprječavaju obrastanje njezine površine drugim organizmima, zbog čega je čest predmet istraživanja morske kemijske ekologije.
Stanište
- Dubina: 0-30 m
- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana
- Podloga: čvrste stijene, previsi i ulazi u špilje, obično u zasjenjenim mjestima; često i na ljušturama živih školjkaša (npr. periska, kunjka)
Biologija
Prehrana: Filtrira bakterije, jednostanične alge i sitne organske čestice iz morske vode.
Razmnožavanje: Hermafroditna vrsta; mrijesti se ljeti (srpanj-kolovoz), a oplođena jajašca razvijaju crvenkaste ličinke koje neko vrijeme plutaju kao dio zooplanktona prije naseljavanja na podlogu.
Ponašanje: Sjedilačka, sporo raste; tek naseljene mlade jedinke isprva nemaju kemijsku obranu, koja se razvija tek nakon prvih tjedana života.
Predatori: Zbog otrovnih alkaloida ima malo predatora; rijetki specijalizirani puževi i zvjezdače ipak su joj prilagođeni.
Ekološka uloga
Kao učinkovit filtrator sudjeluje u pročišćavanju morske vode, a kemijskom obranom aktivno sudjeluje u nadmetanju za prostor s drugim sjedilačkim organizmima, sprječavajući njihovo obrastanje. U njezinu tkivu povremeno obitava mnogočetinaš Eupolymnia nebulosa.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Proizvodi gvanidinske alkaloide (krambescidine i krambine) otrovne za ribe, zbog čega je čest predmet istraživanja morske kemijske ekologije.
- Mlade, netom naseljene jedinke nemaju kemijsku obranu - puna zaštita razvija se tek nakon otprilike dva tjedna života.
- Sigurno razlikovanje od srodnih vrsta (npr. Crambe tailliezi, Spirastrella cunctatrix) moguće je jedino mikroskopskim pregledom oblika silicijskih iglica.
- Boja i debljina kolonije ovise o svjetlosti i konkurenciji za prostor - u zasjenjenim i gušće naseljenim staništima ulaže više energije u kemijsku obranu, a manje u rast.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran, Sredozemno more, dijelom istočni Atlantik