Lepezasti mahovnjak
Caberea boryi (Audouin, 1826)
Lepezasti mahovnjak kolonijalna je životinja koja gradi uspravne, nježne lepezaste kolonije od mnogo sitnih jedinki. U Jadranu su kolonije žute do narančaste, a lepezice se često nalaze na stabljikama morskih cvjetnica. Iako izgledom podsjeća na alge, riječ je o mahovnjaku, filtratoru koji se hrani planktonom.
Opis
Izgled: Kolonija je uspravna, slobodnostojeća i građena od nježnih, nezglobnih grana koje se šire poput lepeze ili ventilatora. U Jadranu su kolonije žute do narančaste boje, a rebrasta struktura lepezica jasno se vidi. Jedna kolonija može imati nekoliko lepeza poredanih na zajedničkoj stabljici, pa cjelina ponekad izgleda kao grm. Bazom je pričvršćena korjenastim nitima (rizoidima).
Građa: Kolonija se sastoji od mnoštva sitnih jedinki (zooida) dugih manje od pola milimetra. Mahovnjak ima i posebne obrambene i čistačke jedinke: vibrakule s čekinjama („bič”, po čemu je dobio englesko ime whip-bearing bryozoan) te avikularije. Za gledanje golim okom ti se detalji ne vide.
Razlikovanje od sličnih vrsta: Od narančastog lisnatog mahovnjaka (Pentapora fascialis), koji gradi velike naborane listove, razlikuje se tankim lepezastim granama i sitnijom građom. Neke izvore (britanski) opisuju kolonije kao bjelkaste; u Jadranu su žute do narančaste.
Stanište
- Dubina: od plićaka do oko 100 m; u Sredozemlju najčešće 20-60 m (u literaturi se navodi i raspon 15-128 m)
- Podloga: rasta na algama, hidroidima i drugim kolonijama; kod Vrsi na stabljikama morskih cvjetnica u livadi
- Vegetacija: livade morskih cvjetnica na pjeskovitom dnu, kao i stjenovito dno
- Temperatura: u literaturi se navodi raspon oko 9-21 °C
Biologija
Prehrana: Filtrator. Svaka sitna jedinka ima lovni vijenac ticala (lofofor) kojim iz vode hvata planktonske čestice, uglavnom sitni fitoplankton i detritus.
Razmnožavanje: Kao i drugi mahovnjaci, kolonijalni je organizam. Jedinke koje nose potomstvo imaju posebne komorice (ovicele), a uz njih se nalaze i posebne obrambene jedinke (avikularije). Podaci o razmnožavanju u Jadranu nisu pronađeni.
Ponašanje: Sjedilačka vrsta pričvršćena za podlogu. Posebne jedinke s čekinjama (vibrakule) čiste površinu kolonije od čestica i obraštaja.
Predatori: Nema pouzdanih podataka; mahovnjake obično pasu neki golaći i drugi pašari.
Ekološka uloga
Kao filtrator sudjeluje u uklanjanju sitnih čestica iz vode, a njegove kolonije pružaju mikrostanište i hranu manjim organizmima, među ostalim golaćima koji se hrane mahovnjacima. U livadama morskih cvjetnica jedna je od vrsta koje obrastaju stabljike i povećavaju raznolikost obraštaja.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati i ne trgati kolonije; Fotografirati iz razumne udaljenosti; Čuvati livade morskih cvjetnica na kojima raste (izbjegavati sidrenje)
Zanimljivosti
- Ime roda piše se Caberea; „Cabera” je rod moljaca, pa se ta pogreška često pojavljuje u popisima i na fotografijama.
- Englesko ime whip-bearing bryozoan odnosi se na vibrakule: sitne jedinke s pokretnom čekinjom („bičem”) koje čiste površinu kolonije.
- Unatoč izgledu nalik algi ili hidroidu, mahovnjaci su životinje s lovnim vijencem ticala i nisu u srodstvu s biljkama.
- Iako je britanski opis navodi kao bjelkastu vrstu, kolonije na fotografijama s Jadrana žute su do narančaste boje.
- Jadransku populaciju opisali su Hayward i McKinney (2002.) u radu o mahovnjacima oko Rovinja, a vrsta se navodi i kod otoka Sušca.
Rasprostranjenost
Sredozemno more (uključujući Jadran: dokumentirana u sjevernom Jadranu kod Rovinja, a navodi se i s otoka Sušca), istočni Atlantik (južna i zapadna Britanija) te Indo-Pacifik; nalazi i s otoka Karantuna te iz uvale kod Vrsi (Zečevo)