Mizida
Leptomysis sp.
Sitni, gotovo posve prozirni rakovi koji noću stvaraju guste rojeve od desetaka do stotina jedinki, lebdeći sinkronizirano uz stijene, grane gorgonija ili ulaze u špilje. Rod se pouzdano razlikuje od srodnih vrsta samo pod povećalom, pa se fotografije ovdje vode kao Leptomysis sp.
Opis
Izgled: Sitno, izduženo i gotovo potpuno prozirno tijelo s naglašenim, tamnim stapkastim očima, dugim ticalima i tankim nožicama; kroz prozirni oklop često se nazire probavni sustav.
Karakteristike: U mirovanju ili plivanju drži tijelo gotovo uspravno, glavom prema gore, što je karakteristično za rod. Vrste unutar roda Leptomysis izrazito su slične i pouzdano ih je moguće razlikovati tek detaljnim pregledom pod povećalom.
Posebnost: Ženke nose oplođena jaja i ličinke u posebnoj trbušnoj vrećici (marsupiju) sve do izlijeganja, po čemu je cijeli red dobio engleski naziv "opossum shrimps".
Razlikovanje
Rod Leptomysis u Jadranu je zastupljen s više vrlo sličnih vrsta, među kojima su Leptomysis lingvura i Leptomysis mediterranea, a za jadransku populaciju prve od njih opisana je i posebna podvrsta, Leptomysis lingvura adriatica (Wittmann, 1986). Pouzdano razlikovanje ovih svijetlih, gotovo prozirnih rakova zahtijeva pregled sitnih obilježja poput broja bodlji na telsonu i oblika stapkastih očiju pod povećalom, što na terenskoj fotografiji roja koji se brzo kreće nije moguće utvrditi. Stoga se fotografije mizida u ovoj arhivi dosljedno vode na razini roda.
Stanište
- Dubina: 0-8 m (srodne vrste roda i do 15 m)
- Podloga: pjeskovito i kamenito dno, uz vegetaciju
- Vegetacija: povremeno uz pipala sasa i gorgonije
- Skrovišta: ulazi u špilje i previse, zaklonjeni dijelovi stijena
Biologija
Prehrana: Filtrira sitni plankton i organske čestice iz vodenog stupca.
Razmnožavanje: Spolovi su odvojeni, oplodnja je unutarnja; ženka nosi jaja i ličinke u trbušnoj vrećici (marsupiju) do izlijeganja.
Ponašanje: Živi u gustim rojevima od desetak do nekoliko stotina jedinki koji se noću premještaju iz zaklona prema otvorenoj vodi radi hranjenja; neki rojevi traže zaklon među pipalima sasa, iako mizide nisu otporne na njihova žarna vlakna pa se kreću vrlo oprezno.
Predatori: Sitne pridnene ribe i drugi planktonojedi koji love noću u blizini rojeva.
Ekološka uloga
Kao brojna karika u prehrambenom lancu, rojevi mizida noću prenose organsku tvar i predstavljaju važan izvor hrane za ribe i druge grabežljivce, osobito u staništima poput špilja gdje je hrane inače manje.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Najlakše ih je uočiti noću, kada gusti rojevi lebde u svjetlu ronilačke svjetiljke poput oblaka sitnih iskri.
- Ženke nose jaja i ličinke u posebnoj vrećici (marsupiju), po čemu je red dobio ime "opossum shrimps".
- U Sredozemlju je poznato nekoliko vrlo sličnih vrsta roda Leptomysis koje se pouzdano razlikuju samo mikroskopskim pregledom.
- Znanstvena istraživanja u sredozemnim špiljama (Coma i sur., 1997.) pokazala su da dnevne migracije rojeva mizida iz otvorene vode u špilje predstavljaju važan mehanizam prijenosa organske tvari u ta inače hranjivo siromašna staništa.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik i Sredozemno more, uključujući Jadran