SEADRIA

Morski miš

Aphrodita aculeata Linnaeus, 1758

Morski miš je zdepasti mnogočetinasti crv prekriven gustim slojem čekinja nalik krznu, čije bočne bodljikave dlačice pri okomitom svjetlu prelijevaju u zeleno-plavim nijansama. Obično leži zakopan u pijesku ili mekom dnu, pa se u cijelosti rijetko vidi.

Opis

Izgled: Ovalno, zdepasto tijelo prekriveno gustim slojem čekinja nalik krznu ili "pusti", obično sivkasto-smeđe boje.

Karakteristike: Bočne bodljikave čekinje na leđima imaju metalni sjaj koji pri okomitom osvjetljenju prelijeva u zeleno-plavim nijansama - jedan od najimpresivnijih primjera strukturne boje u životinjskom svijetu.

Posebnost: Obično leži zakopan glavom prema naprijed u pijesku ili mekom dnu, pa se rijetko vidi u cijelosti; jake struje ga ponekad izbace na obalu.

Stanište

- Dubina: plitko do preko 3000 m, u Jadranu najčešće na manjim dubinama

- Podloga: pjeskovito i muljevito dno

- Skrovišta: zakopan u sedimentu, glavom prema naprijed

Biologija

Prehrana: Aktivan grabežljivac - hrani se drugim mnogočetinašima (uključujući vrste i tri puta duže od sebe), sitnim rakovima te strvinama.

Razmnožavanje: Odvojeni spolovi, oplodnja u vodenom stupcu, ličinke su planktonske.

Ponašanje: Hranidbena aktivnost uglavnom je noćna, danju najčešće ostaje zakopan u sedimentu; u Jadranu rijedak i povremen nalaz.

Predatori: Veće pridnene ribe.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac mekog dna sudjeluje u kontroli populacija drugih mnogočetinaša i sitnih beskralježnjaka, a djelomično djeluje i kao strvinar.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Čekinje na leđima sadrže mikroskopske šesterokutne cjevčice koje djeluju poput optičkih vlakana i pri okomitom svjetlu prelijevaju u zeleno-plave nijanse - fenomen koji znanstvenici proučavaju kao inspiraciju za fotoničku tehnologiju.

- Hrvatski i engleski naziv ("morski miš"/"sea mouse") dolaze od izgleda naplavljene, mokre životinje na obali, nalik promočenom mišu.

- Rodovsko ime Aphrodita dolazi od grčke božice ljubavi, navodno zbog oblika životinje.

- U Jadranu je rijedak i povremen nalaz - većina zabilježenih primjeraka potječe iz Atlantika i Sjevernog mora.

Rasprostranjenost

sjeverni Atlantik, Sjeverno, Baltičko i Sredozemno more; u Jadranu rijedak i povremen nalaz