Morski miš
Aphrodita aculeata Linnaeus, 1758
Morski miš je zdepasti mnogočetinasti crv prekriven gustim slojem čekinja nalik krznu, čije bočne bodljikave dlačice pri okomitom svjetlu prelijevaju u zeleno-plavim nijansama. Obično leži zakopan u pijesku ili mekom dnu, pa se u cijelosti rijetko vidi.
Opis
Izgled: Ovalno, zdepasto tijelo prekriveno gustim slojem čekinja nalik krznu ili "pusti", obično sivkasto-smeđe boje.
Karakteristike: Bočne bodljikave čekinje na leđima imaju metalni sjaj koji pri okomitom osvjetljenju prelijeva u zeleno-plavim nijansama - jedan od najimpresivnijih primjera strukturne boje u životinjskom svijetu.
Posebnost: Obično leži zakopan glavom prema naprijed u pijesku ili mekom dnu, pa se rijetko vidi u cijelosti; jake struje ga ponekad izbace na obalu.
Stanište
- Dubina: plitko do preko 3000 m, u Jadranu najčešće na manjim dubinama
- Podloga: pjeskovito i muljevito dno
- Skrovišta: zakopan u sedimentu, glavom prema naprijed
Biologija
Prehrana: Aktivan grabežljivac - hrani se drugim mnogočetinašima (uključujući vrste i tri puta duže od sebe), sitnim rakovima te strvinama.
Razmnožavanje: Odvojeni spolovi, oplodnja u vodenom stupcu, ličinke su planktonske.
Ponašanje: Hranidbena aktivnost uglavnom je noćna, danju najčešće ostaje zakopan u sedimentu; u Jadranu rijedak i povremen nalaz.
Predatori: Veće pridnene ribe.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac mekog dna sudjeluje u kontroli populacija drugih mnogočetinaša i sitnih beskralježnjaka, a djelomično djeluje i kao strvinar.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Čekinje na leđima sadrže mikroskopske šesterokutne cjevčice koje djeluju poput optičkih vlakana i pri okomitom svjetlu prelijevaju u zeleno-plave nijanse - fenomen koji znanstvenici proučavaju kao inspiraciju za fotoničku tehnologiju.
- Hrvatski i engleski naziv ("morski miš"/"sea mouse") dolaze od izgleda naplavljene, mokre životinje na obali, nalik promočenom mišu.
- Rodovsko ime Aphrodita dolazi od grčke božice ljubavi, navodno zbog oblika životinje.
- U Jadranu je rijedak i povremen nalaz - većina zabilježenih primjeraka potječe iz Atlantika i Sjevernog mora.
Rasprostranjenost
sjeverni Atlantik, Sjeverno, Baltičko i Sredozemno more; u Jadranu rijedak i povremen nalaz