Zeleni zvjezdan
Bonellia viridis Rolando, 1822
Neobičan morski crv čije se tijelo gotovo uvijek skriva u pukotini ili rupi u sedimentu - jedino što ronioci obično vide jest dugačak, tamni, rašljasto razgranat surlolik nastavak ispružen po dnu kojim životinja skuplja hranu. Poznat je po izrazitom spolnom dimorfizmu: sitni mužjak cijeli život provodi unutar tijela mnogo veće ženke.
Opis
Izgled: Tijelo ženke je zeleno do tamnozeleno, okruglasto ili kobasičasto, gotovo uvijek skriveno u pukotini, ispod kamena ili u napuštenoj rupi drugih životinja. Vidljiv je uglavnom samo dugački, rašljasto razdvojeni, tamni surlolik nastavak koji se pruža po dnu.
Karakteristike: Surla je iznimno rastezljiva, može doseći i do 1,5-2 metra dužine (deseterostruko više od tijela), a njome životinja s površine sedimenta skuplja sitne organske čestice i mikroorganizme.
Posebnost: Jedan je od najizraženijih primjera spolnog dimorfizma u životinjskom svijetu - mužjak je mikroskopski malen (1-3 mm), nema razvijenu surlu ni probavni sustav i djeluje gotovo poput "spolnog parazita": cijeli život provodi u genitalnom traktu ženke, gdje mu je jedina zadaća oplodnja jajašaca. Jedna ženka može u sebi udomiti i do stotinjak takvih patuljastih mužjaka.
Stanište
- Dubina: 10-100 m
- Podloga: šljunkovito i kamenito dno, pukotine
- Skrovišta: pukotine, rupe i napuštena skloništa drugih životinja
Biologija
Prehrana: Detritofag - surlom skuplja sitne organske čestice s površine sedimenta, povremeno i sitne beskralježnjake.
Razmnožavanje: Spol nije genetski, već okolinom određen. Ličinke se rađaju spolno neopredijeljene: padne li ličinka na prazno, nenaseljeno dno, razvije se u veliku ženku; sleti li, naprotiv, na surlu ili tijelo već odrasle ženke, kemijski signali bonelina potaknu njezin razvoj u sićušnog mužjaka koji ulazi u ženkino tijelo i cijeli život oplođuje njezina jaja.
Ponašanje: Tijelo ostaje trajno skriveno u skrovištu, dok se surla svakodnevno pruža po okolnom dnu u potrazi za hranom i po potrebi brzo uvlači.
Predatori: Zaštićena je skrovitim načinom života, a pigment bonelin u koži i surli djeluje kao snažan kemijski otrov - paralizira sitan plijen i odbija potencijalne grabežljivce.
Ekološka uloga
Kao detritofag sudjeluje u razgradnji organskog materijala na dnu, a njezin neobičan sustav određivanja spola putem bonelina jedan je od najproučavanijih primjera ekološki uvjetovane determinacije spola u prirodi. Bonelin, snažan pigment-otrov iz njezine kože, intenzivno se istražuje i zbog izraženih antibakterijskih i potencijalnih protutumorskih svojstava.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ronioci gotovo nikad ne vide cijelu životinju - samo tamnu, rašljastu surlu ispruženu po dnu, dok tijelo ostaje skriveno duboko u pukotini ili pijesku.
- Spol određuje okolina, a ne geni: sleti li ličinka na prazno dno postane ženka, a sleti li na surlu ili tijelo ženke, bonelin je pretvori u mikroskopskog mužjaka.
- Mužjak je toliko malen (1-3 mm) da cijeli život provodi unutar genitalnog trakta ženke - jedna ženka može ih udomiti i do stotinjak.
- Pigment bonelin snažan je neurotoksin koji paralizira plijen i odbija grabežljivce, a znanstvenici ga istražuju zbog antibakterijskih i protutumorskih svojstava.
- Životinja je pretežno noćno aktivna - surlu polako pruža preko sedimenta u potrazi za hranom tek nakon pada mraka.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik, Sredozemno more (uklj. Jadran)