SEADRIA

Zeleni zvjezdan

Bonellia viridis Rolando, 1822

Neobičan morski crv čije se tijelo gotovo uvijek skriva u pukotini ili rupi u sedimentu - jedino što ronioci obično vide jest dugačak, tamni, rašljasto razgranat surlolik nastavak ispružen po dnu kojim životinja skuplja hranu. Poznat je po izrazitom spolnom dimorfizmu: sitni mužjak cijeli život provodi unutar tijela mnogo veće ženke.

Opis

Izgled: Tijelo ženke je zeleno do tamnozeleno, okruglasto ili kobasičasto, gotovo uvijek skriveno u pukotini, ispod kamena ili u napuštenoj rupi drugih životinja. Vidljiv je uglavnom samo dugački, rašljasto razdvojeni, tamni surlolik nastavak koji se pruža po dnu.

Karakteristike: Surla je iznimno rastezljiva, može doseći i do 1,5-2 metra dužine (deseterostruko više od tijela), a njome životinja s površine sedimenta skuplja sitne organske čestice i mikroorganizme.

Posebnost: Jedan je od najizraženijih primjera spolnog dimorfizma u životinjskom svijetu - mužjak je mikroskopski malen (1-3 mm), nema razvijenu surlu ni probavni sustav i djeluje gotovo poput "spolnog parazita": cijeli život provodi u genitalnom traktu ženke, gdje mu je jedina zadaća oplodnja jajašaca. Jedna ženka može u sebi udomiti i do stotinjak takvih patuljastih mužjaka.

Stanište

- Dubina: 10-100 m

- Podloga: šljunkovito i kamenito dno, pukotine

- Skrovišta: pukotine, rupe i napuštena skloništa drugih životinja

Biologija

Prehrana: Detritofag - surlom skuplja sitne organske čestice s površine sedimenta, povremeno i sitne beskralježnjake.

Razmnožavanje: Spol nije genetski, već okolinom određen. Ličinke se rađaju spolno neopredijeljene: padne li ličinka na prazno, nenaseljeno dno, razvije se u veliku ženku; sleti li, naprotiv, na surlu ili tijelo već odrasle ženke, kemijski signali bonelina potaknu njezin razvoj u sićušnog mužjaka koji ulazi u ženkino tijelo i cijeli život oplođuje njezina jaja.

Ponašanje: Tijelo ostaje trajno skriveno u skrovištu, dok se surla svakodnevno pruža po okolnom dnu u potrazi za hranom i po potrebi brzo uvlači.

Predatori: Zaštićena je skrovitim načinom života, a pigment bonelin u koži i surli djeluje kao snažan kemijski otrov - paralizira sitan plijen i odbija potencijalne grabežljivce.

Ekološka uloga

Kao detritofag sudjeluje u razgradnji organskog materijala na dnu, a njezin neobičan sustav određivanja spola putem bonelina jedan je od najproučavanijih primjera ekološki uvjetovane determinacije spola u prirodi. Bonelin, snažan pigment-otrov iz njezine kože, intenzivno se istražuje i zbog izraženih antibakterijskih i potencijalnih protutumorskih svojstava.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ronioci gotovo nikad ne vide cijelu životinju - samo tamnu, rašljastu surlu ispruženu po dnu, dok tijelo ostaje skriveno duboko u pukotini ili pijesku.

- Spol određuje okolina, a ne geni: sleti li ličinka na prazno dno postane ženka, a sleti li na surlu ili tijelo ženke, bonelin je pretvori u mikroskopskog mužjaka.

- Mužjak je toliko malen (1-3 mm) da cijeli život provodi unutar genitalnog trakta ženke - jedna ženka može ih udomiti i do stotinjak.

- Pigment bonelin snažan je neurotoksin koji paralizira plijen i odbija grabežljivce, a znanstvenici ga istražuju zbog antibakterijskih i protutumorskih svojstava.

- Životinja je pretežno noćno aktivna - surlu polako pruža preko sedimenta u potrazi za hranom tek nakon pada mraka.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik, Sredozemno more (uklj. Jadran)