Vatreni crv
Hermodice carunculata (Pallas, 1766)
Hermodice carunculata je mnogočetinasti crv poznat po bijelim čekinjama koje sadrže bodljikave, otrovne strukture i uzrokuju jaku iritaciju kože pri dodiru. Grabežljivac-generalist je i strvinar koji se hrani koraljima, žarnjacima, spužvama i drugim beskralježnjacima, a posljednjih desetljeća naglo se širi Jadranom uslijed zagrijavanja mora.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo, segmentirano, crvenkasto-smeđe boje, s bočnim snopovima bijelih staklastih čekinja duž cijelog tijela.
Karakteristike: Noćno je aktivan, danju se skriva ispod kamenja i u pukotinama.
Posebnost: Čekinje se lako lome u koži pri dodiru i uzrokuju jako pečenje i upalu, otuda naziv 'vatreni crv'.
Stanište
- Dubina: 0-40 m, najčešće 5-20 m
- Temperatura: 15-27°C
- Podloga: kamenito dno, koraligeno dno, olupine, lučka infrastruktura
- Vegetacija: livade posidonije (povremeno)
- Skrovišta: pukotine, ispod kamenja
Biologija
Prehrana: Grabežljivac-generalist je i strvinar; hrani se koraljima, anemonama, spužvama, mekušcima, ribljim ličinkama i jajima te uginulim organizmima, a povremeno i biljnim materijalom. Zabilježeno je i hranjenje ribom ulovljenom u ribarske mreže, što u pojedinim dijelovima Mediterana (npr. u Italiji) uzrokuje gospodarsku štetu malom priobalnom ribarstvu.
Razmnožavanje: Odvojenih je spolova, oplodnja je vanjska s planktonskim ličinkama.
Ponašanje: Noćno je aktivan, danju se skriva; pri uznemirenju širi čekinje kao obranu.
Predatori: Malo prirodnih predatora zbog otrovnih čekinja; u Jadranu gotovo nema učinkovite biološke kontrole, što pogoduje naglom porastu brojnosti.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac i strvinar sudjeluje u regulaciji populacija koralja i žarnjaka te čišćenju uginulih organizama. Riječ je o termofilnoj (toplinu voljnoj) vrsti koja je autohtona u Sredozemlju, uključujući Jadran, no zbog zagrijavanja mora posljednjih desetljeća doživljava nagli porast brojnosti i širenje prema sjevernom Jadranu, gdje gotovo nema prirodnih predatora. Zbog toga se u popularnim medijima ponekad opisuje kao 'invazivna vrsta', iako taj pojam u strogom, znanstvenom smislu vrijedi za alohtone (unesene) vrste - H. carunculata je u ovom slučaju autohtona vrsta u ekspanziji uslijed klimatskih promjena. Jedna od hipoteza (nepotvrđena) povezuje dio širenja i s prijenosom balastnim vodama brodova.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Dodir s ovim crvom može uzrokovati bolnu i dugotrajnu iritaciju kože, slično dodiru s koprivom; mjesto uboda ispire se morskom (ne slatkom) vodom, a čekinje se pažljivo uklanjaju ljepljivom trakom.
- U toplijim morima poznat je i kao potencijalna prijetnja koraljnim grebenima jer se hrani koraljnim polipima.
- Njegove čekinje su šuplje i pune otrova, djelujući poput mikroskopskih igala.
- Istraživanje Sveučilišta u Splitu (2019./2021.) zabilježilo je vrstu na 91 od 93 postaje uzorkovanih na srednjem Jadranu (Brač, Hvar, Šolta), što potvrđuje njezinu dominantnu prisutnost u tom području.
- Izvorno je opisan 1766. godine pod imenom Aphrodita carunculata, a u rod Hermodice premješten je tek 1857. godine.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran; posljednjih desetljeća izraženo širenje i porast brojnosti prema sjevernom Jadranu uslijed zagrijavanja mora, osobito brojan na srednjem Jadranu (Brač, Hvar, Šolta)