SEADRIA

Posidonija

Posidonia oceanica (Linnaeus) Delile, 1813

Posidonija je endemska morska cvjetnica Sredozemlja koja tvori opsežne podvodne livade, ključne za zdravlje jadranskog ekosustava. Proizvodi kisik, štiti obalu od erozije i dom je brojnim vrstama riba i beskralješnjaka. Sama vrsta nije ugrožena, no njezine livade jesu - u posljednjih pola stoljeća izgubljeno je i do trećine njihove nekadašnje površine.

Opis

Izgled: Trakasti, tamnozeleni listovi (13-17 paralelnih žilica, na vrhu tupo zaobljeni) rastu u snopićima od 5-8 listova iz podzemne rizomske mreže usidrene u pješčano-muljevito dno.

Karakteristike: Tvori guste podvodne livade koje se protežu na velikim površinama morskog dna.

Posebnost: Jedan od najstarijih poznatih klonova ove biljke procjenjuje se na više tisuća godina starosti.

Razlikovanje od srodnih vrsta: U Jadranu se mogu naći još tri vrste morskih cvjetnica - Cymodocea nodosa (kraći listovi, do 30 cm, pješčano dno do 10 m), Zostera noltei (plitke lagune i plićaci, listovi do 40 cm) i Zostera marina (muljevita i pjeskovita dna kanala, uža i manja od posidonije, s kojom se mladu posidoniju najčešće zamjenjuje).

Stanište

- Dubina: od same površine do oko 40 m, ovisno o prozirnosti vode - uz kopno obično do oko 25 m, uz vanjske otoke i do 40 m

- Temperatura: 13-26°C

- Podloga: pijesak i mulj u koji se usidruje rizomima

- Vegetacija: sama je ključna vegetacijska vrsta staništa

- Skrovišta: gusto lišće pruža skrovište mladim ribama i beskralješnjacima

Biologija

Prehrana: Fotosintetska je biljka, hrani se sunčevom energijom putem fotosinteze.

Razmnožavanje: Razmnožava se najčešće vegetativno širenjem rizoma, rjeđe spolno: cvate u jesen, a plod nalik maslini sazrijeva tek u proljeće, kada se odvoji, nekoliko dana pluta na površini i zatim otpusti sjemenku koja tone na dno.

Ponašanje: Rizomi rastu vrlo sporo - vodoravni svega 1-6 cm godišnje, a okomiti oko 1 cm - pa se livade šire polako, ali mogu biti vrlo stare.

Predatori: List se hrani morski jež, riba salpa i neke druge vrste.

Ekološka uloga

Proizvodi velike količine kisika (jedan m² livade i do 14 litara dnevno), stabilizira dno, štiti obalu od erozije i predstavlja rasadište za brojne vrste riba i beskralješnjaka. Livade su posebno ugrožene pridnenim ribolovom, sidrenjem, onečišćenjem i najezdom invazivnih tropskih algi roda Caulerpa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća) - sama vrsta nije ugrožena, ali je stanište koje tvori prioritetno za zaštitu

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta

- EU: prioritetno stanište prema Direktivi o staništima

- Bernska konvencija: da

- Natura 2000: da

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Livade posidonije proizvode velik dio kisika u Sredozemnom moru - jedan m² livade dnevno proizvede i do 14 litara kisika.

- Nasukane 'kuglice' od vlakana lišća (tzv. egagropile) često se nalaze na plažama.

- Neki klonovi posidonije ubrajaju se među najstarije žive organizme na Zemlji.

- Sidrenje brodova jedan je od glavnih uzroka uništavanja livada; procjenjuje se da je u posljednjih pola stoljeća nestalo i do trećine nekadašnjih livada u Sredozemlju.

- Naziv je dobila po grčkom bogu mora Posejdonu.

Rasprostranjenost

rasprostranjena livadama duž cijele obale i oko otoka