Bjeloglavi sup

Opis

Izgled: Krupna ptica grabljivica svijetlo smeđkasto-pješčane boje tijela, s tamnim, gotovo crnim letnim perima na krilima i repu. Glava i vrat goli su ili prekriveni tankim bijelim paperjem, a u podnožju vrata ističe se svijetla "ovratnica" od dužeg perja.

Karakteristike: Široka i duga krila prilagođena su dugotrajnom jedrenju uz minimalan utrošak energije - termalne uzlazne struje koristi za satima dugo kruženje visoko u zraku dok traži strvine.

Posebnost: Gola glava i vrat prilagodba su hranjenju unutrašnjim organima strvina - sprječavaju nakupljanje ostataka hrane i bakterija u perju, čime se smanjuje rizik od infekcije.

Stanište

- Dubina: gnijezdi na strmim primorskim liticama, često izravno iznad mora; u letu koristi termalne struje na velikim visinama

- Temperatura: umjereno mediteransko podneblje

- Podloga: vapnenačke stijene i litice s policama, špiljama i pukotinama za gniježđenje

- Vegetacija: rijetka, kamenita krška vegetacija bez guste šume, radi preglednosti pri traženju plijena

- Skrovišta: nedostupne stijenske police i špilje na visokim liticama

Biologija

Prehrana: Isključivo je strvinar (obligatni mrcinar) - hrani se mekim tkivima i unutrašnjim organima uginulih srednjih i velikih sisavaca, koje pronalazi izvrsnim vidom kružeći visoko u zraku.

Razmnožavanje: Gnijezdi se u kolonijama na nedostupnim liticama; od siječnja do ožujka ženka polaže jedno jaje na kojem oba roditelja izmjenjuju leženje oko 50 dana, a mladunče ostaje u gnijezdu i do četiri mjeseca prije prvog leta.

Ponašanje: Društvena je i kolonijalna vrsta - desetci parova gnijezde se u blizini jedni drugih, a na strvini se često okuplja veći broj jedinki koje se hijerarhijski izmjenjuju oko plijena.

Predatori: Odrasle jedinke gotovo nemaju prirodnih neprijatelja; najveći uzrok smrtnosti mladih ptica je pad u more prilikom prvih pokušaja leta s litica iznad vode.

Ekološka uloga

Kao prirodni "čistač" uklanja lešine uginulih životinja, čime sprječava širenje bolesti i pridonosi kruženju hranjivih tvari u ekosustavu. Hrvatska populacija na otocima Kvarnera jedinstvena je u Europi jer se gnijezdi izravno na liticama iznad otvorenog mora, što je čini posebno osjetljivom na uznemiravanje i gubitak staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC globalno (najmanje zabrinjavajuća); Crvena knjiga ptica Hrvatske (2013.): EN (ugrožena) gnijezdeća populacija, do 2003. vođena kao CR

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta

- EU: zaštićena Direktivom o pticama

- Bernska konvencija: da

- Natura 2000: da

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Hrvatska populacija bjeloglavog supa jedina je u Europi koja se gnijezdi izravno na stijenama iznad otvorenog mora, umjesto u planinskim ili kopnenim područjima.

- Na otoku Cresu djeluje Oporavilište za bjeloglave supove Beli, koje svake godine zbrine desetak ozlijeđenih ptica - najčešće mladih koje padnu u more tijekom prvih pokušaja leta.

- Otok Plavnik, malen i nenaseljen otočić između Krka i Cresa, dom je manjoj koloniji od tridesetak gnijezdećih parova.

- Populacija u Hrvatskoj u stalnom je porastu - 2024. zabilježen je rekordan broj od 152 gnijezdeća para i 107 podignutih mladunaca, što je potvrđeno i početkom 2025., uglavnom na otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku te na Učki.

- Od 2024. gniježđenje je prvi put zabilježeno i izvan dosadašnjeg područja - na liticama kod Brseča na istočnoj istarskoj obali te na otoku Rabu, što upućuje na moguće širenje populacije.

Rasprostranjenost

u Hrvatskoj otoci Kvarnera (Cres, Krk, Prvić, Plavnik) i Učka; od 2024. potvrđeno gniježđenje i kod Brseča (Istra) te na otoku Rabu