Galeb klaukavac
Larus michahellis Naumann, 1840
Galeb klaukavac najčešća je i najprepoznatljivija morska ptica jadranske obale. Odrasla ptica ima bijelu glavu i trbuh, sivkasta leđa i krila s crnim vrhovima, a žarko žut kljun s crvenom mrljom i žute noge. Na moru je prisutan tijekom cijele godine. Gnijezdi u kolonijama na otočićima i hridima, a posljednjih desetljeća sve više i na krovovima priobalnih gradova. Prilagodljiv je svejed, pa se često okuplja u skupinama oko ribarskih brodova i u lukama, gdje se glasno otima za hranu.
Opis
Izgled: Odrasla ptica ima bijelu glavu, vrat i donji dio tijela te srednje sive gornje dijelove krila i leđa. Vrhovi krila crni su s bijelim mrljama. Kljun je snažan, žut, s crvenom mrljom na donjoj čeljusti, oko je blijedožuto s crvenim prstenom, a noge su žute.
Karakteristike: Mlade ptice prve godine smeđe su i pjegave, s tamnim kljunom. Konačno perje odraslih dobivaju postupno, tek u četvrtoj godini života.
Posebnost: Od srebrnastog galeba (Larus argentatus), kojem je donedavno pripisivan kao podvrsta, razlikuje se po žutim (a ne ružičastim) nogama, nešto tamnijim sivim leđima i crvenom prstenu oko oka.
Stanište
- Dubina: površina mora, priobalje, luke i ušća
- Podloga: stjenoviti otočići i hridi za gniježđenje; lukobrani, rive i krovovi u naseljima
- Vegetacija: niska vegetacija na otočićima gdje gradi gnijezda
- Skrovišta: nenaseljeni otočići i hridi, koji tijekom gniježđenja služe kao kolonije
Biologija
Prehrana: Svejed i oportunist. Jede ribu, rakove, glavonošce, školjkaše, kukce, sitne sisavce, jaja i mladunce drugih ptica te strvinu. U blizini naselja velik dio prehrane čine otpaci ljudske hrane i ribarski odbaci.
Razmnožavanje: Gnijezdi u kolonijama od ožujka do lipnja. Gnijezdo je jednostavno, od trave i biljnih ostataka, na tlu ili stijeni (u gradovima i na krovovima). Ženka polaže 2-3 pjegava jaja na kojima oba roditelja leže oko 28-30 dana. Mladi poletarci osamostaljuju se nakon 5-6 tjedana.
Ponašanje: Društven je i glasan. Oko izvora hrane okuplja se u skupine u kojima se ptice otimaju i potiskuju. Tijekom gniježđenja izrazito je teritorijalan i obrušava se na uljeze, pa i na ljude.
Predatori: Odrasle ptice imaju malo prirodnih neprijatelja. Jaja i ptiće ugrožavaju štakori, druge ptice grabljivice i drugi galebovi.
Ekološka uloga
Kao strvinar i potrošač otpadaka čisti obalu i more od uginulih organizama. Izmetom u kolonijama prenosi hranjive tvari s mora na otočiće, što mijenja njihovu vegetaciju. Zbog velikih i rastućih populacija može biti i problem: grabežljivac je jaja i ptića osjetljivijih morskih ptica (npr. sredozemnog galeba, kaukala i gregule), a u gradovima se zbog buke i onečišćenja lokalno provode mjere kontrole populacije.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća), populacija u porastu
- Hrvatska: zaštićena kao divlja ptica prema Zakonu o zaštiti prirode, nije strogo zaštićena; lokalno se provode mjere kontrole populacije
- EU: Direktiva o pticama (2009/147/EZ), Prilog II
- Natura 2000: ne (nije ciljna vrsta)
Preporuke: Ne hraniti; Ne uznemiravati u kolonijama tijekom gniježđenja; Ne ostavljati otpatke i ostatke ribe na obali; Prijaviti ozlijeđene ili prstenovane ptice
Zanimljivosti
- Crvena mrlja na kljunu nije ukras: ptić je kljucne, čime potakne roditelja da mu izbaci hranu iz voljke.
- Ime „klaukavac” dolazi od njegova glasnog, prodornog glasanja, koje je jedan od najprepoznatljivijih zvukova jadranskih luka.
- Dugo je smatran podvrstom srebrnastog galeba, a kao zasebna vrsta priznat je tek krajem 20. stoljeća.
- U Hrvatskoj se zadnjih desetljeća sve više gnijezdi na krovovima u priobalnim gradovima, a zabilježen je i u Zagrebu.
Rasprostranjenost
cijela jadranska obala i otoci tijekom cijele godine; Sredozemlje, Crno more i atlantska obala zapadne Europe i sjeverozapadne Afrike