Karetna želva
Eretmochelys imbricata (Linnaeus, 1766)
Karetna želva je tropska morska kornjača prepoznatljiva po oštrom, kukasto zakrivljenom kljunu nalik ptičjem te pločastom, crepasto preklopljenom oklopu sa zupčastim stražnjim rubom. U Jadranu je iznimno rijetka - za razliku od redovito prisutne glavate želve (Caretta caretta), karetna želva ovdje se pojavljuje samo sporadično kao zalutala jedinka daleko izvan svog uobičajenog tropskog areala, što ovu fotografiju čini osobito vrijednim zapažanjem.
Opis
Izgled: Oklop (karapaks) jantarne je boje s nepravilnim tamnim i svijetlim prugama, građen od crepasto preklopljenih (imbrikatnih) rožnatih ploča sa zupčastim, pilastim stražnjim rubom; glava je uska s izrazito šiljatim, kukastim kljunom nalik kljunu ptice grabljivice.
Karakteristike: Svaka prednja peraja nosi dva vidljiva pandžasta izraslinca, za razliku od jedne pandže kod većine drugih morskih kornjača; ime "imbricata" (crepasto preklopljena) odnosi se upravo na preklapanje pločica oklopa mlađih jedinki.
Posebnost: Lako se razlikuje od znatno češće glavate želve (Caretta caretta) po znatno užoj, elegantnijoj glavi i oštro zakrivljenom kljunu - glavata želva ima veliku, masivnu glavu s tupim, snažnim čeljustima prilagođenim drobljenju školjkaša.
Stanište
- Dubina: 0-20 m u izvornom arealu (koraljni grebeni)
- Temperatura: tropska i suptropska, znatno toplija od uobičajene jadranske
- Podloga: koraljni grebeni, hridi obrasle spužvama, otvorena voda tijekom migracije
- Vegetacija: morske trave i alge povremeno u prehrani
- Skrovišta: pukotine i špilje koraljnih grebena (izvorni areal)
Biologija
Prehrana: Gotovo je isključivo spužvožderna - spužve čine 70-95% njezine prehrane (jedina je morska kornjača specijalizirana za spužve, uključujući i toksične vrste za većinu drugih životinja), povremeno se hrani i mekušcima, rakovima, bodljikašima i žarnjacima.
Razmnožavanje: Gnijezdi se na tropskim pješčanim plažama u dvogodišnjem ili višegodišnjem ciklusu; leglo broji prosječno oko 140 jaja, inkubacija traje oko 60 dana.
Ponašanje: Uglavnom je samotan i teritorijalan plivač vezan za koraljne grebene; jedinke zabilježene daleko izvan tropskog areala (poput ove u Jadranu) najčešće su mlade lutajuće jedinke nošene strujama.
Predatori: Mlade jedinke i jaja plijen su raznih riba, rakova i ptica; odrasle jedinke gotovo nemaju prirodnih neprijatelja osim čovjeka i povremeno morskih pasa.
Ekološka uloga
Kontroliranjem populacija spužvi na koraljnim grebenima karetna želva pomaže održavati ravnotežu između spužvi i tvrdih koralja u konkurenciji za prostor, čime posredno pridonosi zdravlju cijelog koraljnog ekosustava - uloga koju u Jadranu, gdje je tek povremeni gost, praktički ne obavlja.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: kritično ugrožena (Critically Endangered)
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta
- EU: Direktiva o staništima, Prilog IV. (nije u Prilogu II.)
- Bernska konvencija: da, Dodatak II.
- Natura 2000: ne (nije ciljna vrsta)
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedina je morska kornjača koja se pretežno hrani spužvama, uključujući vrste otrovne za većinu drugih morskih životinja.
- Zbog trgovine njezinim prekrasno šariranim oklopom ("kornjačevina", tortoiseshell) populacija je globalno pala i do 80% u posljednjih stotinjak godina.
- Pojava u Jadranu smatra se iznimno rijetkim, gotovo slučajnim zapažanjem - vrsta ovdje nema stalnu populaciju niti se ovdje gnijezdi, za razliku od znatno redovitije glavate želve.
Rasprostranjenost
tropski i suptropski pojas Indijskog, Tihog i Atlantskog oceana; u Sredozemlju/Jadranu samo kao rijetka zalutala jedinka