Crvenousti volak
Stramonita haemastoma (Linnaeus, 1767); sinonim Thais haemastoma
Crvenousti volak je grabežljivi morski puž iz porodice volaka (Muricidae). Ima debelu, jajoliku ljušturu niskog zavoja i spiralnih rebara s kvržicama. Naziv je dobio po narančasto-crvenom otvoru ljušture. Živi na stjenovitom dnu plitkog mora, gdje buši i otvara školjkaše i lovi brumbuljke. Ljuštura mu je najčešće obrasla algama, pa ga je teško uočiti. Na fotografiji iz arhive vidi se gusto obrasla ljuštura, nazubljeni rub usne i mramorirano stopalo puža koji puže po stijeni.
Opis
Izgled: Ljuštura je debela, jajolika i čvrsta, s kratkim, niskim zavojem i velikim posljednjim zavojem. Na njoj su spiralna rebra i jedan do dva reda tupih kvržica na ramenu. Vanjska usna je široka, a rub joj je nazubljen. Otvor je s unutrašnje strane narančast do crvenkast, često s tamnijim prugama.
Karakteristike: Ljuštura je izvana sivkasta, žućkasta ili smeđkasta, mramorirana tamnijim mrljama. U prirodi je gotovo uvijek prekrivena algama, vapnenačkim crvenim algama i obraštajem. Zatvara se rožnatim poklopcem (operkulom).
Posebnost: Od kvrgavog volka (Hexaplex trunculus) i bodljikavog volka (Bolinus brandaris) razlikuje se po zaobljenoj, jajolikoj ljušturi bez izraženih varika i bodlji te po kratkom sifonalnom kanalu.
Stanište
- Dubina: od zone plime i oseke do oko 10 m, rjeđe dublje
- Temperatura: topli i umjereni slojevi; voli toplija priobalna mora
- Podloga: stjenovita obala, kamenje, lukobrani i nakupine dagnji i kamenica
- Vegetacija: obraštaj algi na plitkim stijenama
- Skrovišta: pukotine i ispod kamenja
Biologija
Prehrana: Grabežljivac je. Hrani se dagnjama, kamenicama i drugim školjkašima, brumbuljcima, prilijepcima i drugim puževima, a uzima i strvinu. Školjkaša otvara tako da rilo uvuče između ljuštura i ubrizga enzime i otrov od kojih se ljušture rastvore. Drugi plijen može i probušiti.
Razmnožavanje: Odvojenih spolova, s unutarnjom oplodnjom. Ženke u proljeće i ljeto na stijene polažu skupine uspravnih, vazastih kapsula s jajima, često zajednički. Iz jaja se izlegu ličinke koje neko vrijeme žive u planktonu.
Ponašanje: Sporo puže po stijenama. Aktivniji je noću i u sumrak, a danju se često zavlači u pukotine ili miruje prekriven obraštajem.
Predatori: Hobotnice, rakovi i ribe koje drobe ljušture, npr. komarča i šarag.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac školjkaša i brumbuljaka utječe na sastav zajednica plitkih stjenovitih obala i nakupina dagnji. Vrlo je osjetljiv na onečišćenje tributilkositrom (TBT) iz starih antivegetativnih premaza brodova: kod ženki tada nastaje imposeks (razvoj muških spolnih organa). Zato se koristi kao pokazatelj onečišćenja u lukama.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno (NE)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne skupljati žive puževe i prazne ljušture; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Uz kvrgavog i bodljikavog volka, u antici se koristio i za dobivanje purpura, skupocjene boje za odjeću vladara.
- Latinski naziv haemastoma znači „krvava usta”, prema crvenkastom otvoru ljušture.
- Uz izraelsku obalu nekad je bio vrlo brojan, ali se populacija krajem 20. i početkom 21. stoljeća urušila: u višegodišnjim pregledima objavljenima 2016. ondje nije nađena nijedna živa jedinka.
- Ondje gdje živi invazivna lesepsijska dagnjica Brachidontes pharaonis, radije lovi nju nego domaće školjkaše.
Rasprostranjenost
Sredozemlje i Jadran; istočni Atlantik od Biskajskog zaljeva do zapadne i jugozapadne Afrike, Makaronezija; zapadni Atlantik