Puž bačvaš
Tonna galea (Linnaeus, 1758)
Puž bačvaš jedan je od najvećih jadranskih puževa, prepoznatljiv po velikoj, bačvastoj, ali krhkoj kućici. Živi na pjeskovitim i muljevitim dnima, a hrani se bodljikašima i drugim beskralježnjacima koje otapa sumpornom kiselinom. U starijoj se literaturi navodi i kao jedan od rijetkih puževa sposobnih za bioluminiscenciju, no taj podatak potječe iz jednog starog, neprovjerenog izvješća.
Opis
Izgled: Velika, bačvasta, ali relativno tanka i krhka kućica s oko 20 spiralnih rebara; tijelo bijelo s crnim pjegama, vanjska usna (rub stopala) valovita i široka, smeđe-crnih rubova.
Karakteristike: U literaturi se navodi da svijetli zelenkasto dok se kreće s potpuno raširenim stopalom (bioluminiscencija), no taj podatak potječe iz jednog posrednog izvješća iz 1948. i nije potvrđen novijim istraživanjima.
Posebnost: Za lov i obranu koristi sumpornu kiselinu (koncentracije 2-5%) koju luči iz žlijezda sline, kojom otapa ljušture plijena.
Stanište
- Dubina: 10-120 m
- Temperatura: 14-26°C
- Podloga: pjeskovito i muljevito dno
- Vegetacija: obližnje livade morske trave
Biologija
Prehrana: mesojed - hrani se bodljikašima (osobito trpovima), mekušcima i rakovima; plijen otapa sumpornom kiselinom iz žlijezda sline.
Razmnožavanje: odvojenih je spolova; ženka polaže valovitu, nabranu vrpcu jajašaca pričvršćenu za tvrdu podlogu, uz koju ostaje tijekom polaganja. Želatinozna vrpca s jajima može biti dulja od metra i široka desetak centimetara, a iz nje se izlegnu tisuće sitnih planktonskih ličinki.
Ponašanje: živi samostalno ili rijetko u manjim skupinama, sporo se kreće po dnu raširenim stopalom.
Predatori: nema značajnih zabilježenih prirodnih predatora; najveća prijetnja je izlov.
Ekološka uloga
Kao predator bodljikaša i drugih beskralježnjaka sudjeluje u regulaciji njihovih populacija na mekim, pjeskovitim i muljevitim dnima Jadrana.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta (od 1994.)
- Bernska konvencija: da (Dodatak II)
- Barcelonska konvencija: da (Prilog II Protokola SPA/BD)
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Navodi se kao jedan od rijetkih puževa sposobnih za bioluminiscenciju, no taj podatak nije potvrđen novijim istraživanjima.
- Za hranjenje koristi sumpornu kiselinu (2-5%) koju luči iz žlijezda sline.
- Strogo je zaštićen u Hrvatskoj od 1994. zbog prekomjernog izlova radi prodaje suvenira.
Rasprostranjenost
rasprostranjen po svijetu (Sredozemlje, istočni Atlantik, Indo-Pacifik); u Jadranu priobalno, rijedak na sjeveru, čest u srednjoj Dalmaciji