SEADRIA

Rebraš

Leucothea sp. Mertens, 1833

Velik, potpuno proziran rebraš (ktenofor) prepoznatljiv po dva raskošna, valovita usna režnja i osam uzdužnih redova trepetljikavih češljeva koji lome svjetlost u duginim bojama dok pliva. Bezopasan je za čovjeka - za razliku od meduza nema žarnice - a plijen lovi dugim, ljepljivim pipcima.

Opis

Izgled: Tijelo je posve prozirno, valjkasto do jajoliko, s dva velika, krilata usna režnja koja se šire poput vela. Cijelo tijelo prekrivaju sitne bradavičaste izrasline.

Karakteristike: Osam uzdužnih redova trepetljikavih pločica (češljeva) proteže se duž tijela; njihovim sinkronim titranjem životinja pliva, a lom svjetlosti kroz njih stvara šareno, dugino svjetlucanje.

Posebnost: Iz tijela izlaze dva duga, tanka lovača pokrivena ljepljivim stanicama (koloblastima) kojima hvata sitan plankton - potpuno drugačiji mehanizam lova od žarnica kojima se koriste meduze i sase.

Razlikovanje

Rod Leucothea broji sedam poznatih vrsta, no u cijelom Sredozemnom moru zabilježena je samo jedna - Leucothea multicornis - dok je, primjerice, srodna sjevernoameričko-pacifička vrsta Leucothea ochracea, prepoznatljiva po žućkastim oznakama na režnjevima i pipcima kojih sredozemna vrsta nema, ograničena na drugi ocean. Budući da je L. multicornis jedini predstavnik roda u ovim vodama, ova jedinka gotovo sigurno pripada upravo toj vrsti, unatoč oprezno zadržanoj oznaci razine roda. Rebraše roda Leucothea lako se zamjenjuje sa srodnim rodom Bolinopsis - ključna razlika su sitne, osjetilne bradavičaste izrasline (papile) po tijelu i režnjevima, koje Leucothea ima, a Bolinopsis nema; mladi primjerci Leucothee prije razvoja tih papila prolaze kroz tzv. "Bolinopsis fazu" u kojoj su dvije vrste gotovo nerazlučive.

Stanište

- Dubina: 0-30 m, pretežno pripovršinski sloj

- Skrovišta: nema, pelagička je vrsta otvorene vode

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim planktonom - rakovima, ličinkama i drugim ktenoforima - koje hvata dugim ljepljivim pipcima i usnim režnjevima.

Razmnožavanje: Hermafrodit je poput većine rebraša; spolne stanice izbacuje u vodeni stupac gdje dolazi do oplodnje i razvoja ličinki.

Ponašanje: Slobodno pliva u vodenom stupcu pomoću sinkronih pokreta redova trepetljika; noću može i slabo bioluminiscirati.

Predatori: Druge vrste rebraša i meduza, te pojedine vrste riba koje se hrane žele-planktonom.

Ekološka uloga

Kao pelagički predator planktona sudjeluje u regulaciji njegove brojnosti u vodenom stupcu, a sam je i važan plijen drugih žele-organizama i planktonojednih riba.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Redovi trepetljikavih češljeva lome svjetlost i stvaraju šareno, dugino svjetlucanje dok pliva - odatle hrvatski naziv "rebraš".

- Za razliku od meduza, rebraši nemaju žarnice i potpuno su bezopasni za čovjeka.

- Neke vrste rebraša mogu i sami stvarati svjetlost (bioluminiscenciju) u mraku.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uklj. Jadran) i Atlantski ocean