SEADRIA

Bijela plućnjača

Rhizostoma pulmo (Macri, 1778)

Bijela plućnjača (poznata i kao morska pluća) jedna je od najvećih meduza Jadranskog mora, prepoznatljiva po masivnom, kupolastom kišobranu i gustim, razgranatim ustima bez dugih pipala. Blagi je žarač i često se pojavljuje u većim skupinama tijekom ljeta.

Opis

Izgled: Velik, čvrst kišobran bjelkaste boje s ljubičastim rubom, ispod kojeg vise razgranati, cvjetoliki krakovi bez dugih pipala.

Karakteristike: Pliva ritmičkim kontrakcijama kišobrana, često u skupinama nošenim strujama.

Posebnost: Umjesto klasičnih pipala ima usta razgranata u brojne male otvore kojima filtrira plankton.

Stanište

- Dubina: 0-20 m, uglavnom pri površini

- Temperatura: 16-26°C

- Podloga: otvorena voda, pelagijal

Biologija

Prehrana: Filtrira zooplankton i sitne organizme kroz brojne male otvore na oralnim krakovima.

Razmnožavanje: Izmjena spolne i nespolne generacije; polip na dnu pupanjem stvara mlade meduze (efire).

Ponašanje: Pliva pasivno nošena strujama uz povremene kontrakcije kišobrana, često u skupinama.

Predatori: Kornjača glavata i neke vrste riba hrane se meduzama.

Ekološka uloga

Kao filtrator planktona i plijen morskih kornjača ima važnu ulogu u pelagijskom prehrambenom lancu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedna je od najvećih meduza koje se mogu vidjeti u Jadranu.

- Ubod je blag i rijetko izaziva jaču reakciju kod ljudi.

- Morske kornjače glavate rado je love kao hranu.

- Naziv "pulmo" (lat. pluća) i hrvatski naziv "morska pluća" dolaze od oblika kišobrana koji podsjeća na pluća; ponekad dodirne dno, pa se na nju za prijevoz do udaljenih lokacija znaju "zakvačiti" sitni pješčani rakovi (Liocarcinus vernalis).

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, osobito ljeti u priobalju