Prstac
Lithophaga lithophaga (Linnaeus, 1758)
Prstac je školjkaš koji živi zatvoren u vapnenačkoj stijeni: kao ličinka se nastani na kamenu i cijeli život buši rupu u kojoj raste. U Hrvatskoj je strogo zaštićen, jer se ne može izvaditi bez razbijanja stijene, a tako uništen obalni greben oporavlja se desetljećima.
Opis
Izgled: Ljuštura je izdužena i gotovo valjkasta, s oba kraja zaobljena, pa podsjeća na prst ili datulu. Smeđa je do tamnosmeđa, glatka i sjajna, s finim poprečnim prugama rasta.
Kod ronjenja: Sama školjka se rijetko vidi; obično se primijeti samo ovalni ili dvostruki otvor u kamenu iz kojeg proviruju sifoni.
Razlikovanje
Razlikovanje od sličnih vrsta: Nijedna druga jadranska školjka ne živi u rupi koju sama izbuši u vapnencu i nema tako izduženu, valjkastu smeđu ljušturu. Dagnja runjavica (Modiolus barbatus) živi na površini kamena, pričvršćena bisusnim nitima, i ima dlakavu ljušturu.
Stanište
- Dubina: od same površine do oko 20 m, najgušće u prvih nekoliko metara
- Podloga: isključivo vapnenačka stijena i veće kamene gromade
- Položaj: obalni grebeni, često u zoni plime i oseke i odmah ispod nje
Biologija
Prehrana: Filtrator; kroz sifone usisava vodu i iz nje izdvaja sitni plankton i organske čestice.
Razmnožavanje: Odvojenih spolova; ličinke slobodno plivaju u planktonu, a zatim se nastane na vapnenačkoj stijeni i počinju bušiti.
Rast: Vrlo spor. Prstac dug oko 5 cm star je 15 do 20 godina, a najveći primjerci žive više desetljeća.
Kako buši: Žlijezde na plaštu luče kiselu tvar koja otapa vapnenac, pa školjka raste zajedno sa svojom rupom.
Ekološka uloga
Bušenjem prstac sudjeluje u prirodnom trošenju obalnih vapnenačkih stijena, a prazne rupe nakon njegove smrti postaju skloništa za male rakove, crve i ribe. Kao filtrator pročišćava vodu.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta, zabranjeno je vađenje, posjedovanje i prodaja
- EU: Direktiva o staništima, Prilog IV
- Bernska konvencija: Prilog II
- CITES: Dodatak II
Glavna prijetnja je nezakonito vađenje: prstac se može izvaditi samo razbijanjem stijene, a s njom nestaje i sva živa zajednica na njoj. Razbijeni greben ostaje gol i bijel i oporavlja se desetljećima.
Preporuke: Ne kupovati i ne naručivati prstace; Prijaviti razbijanje obalnih stijena policiji ili javnoj ustanovi za zaštićena područja; Fotografirati, ne dirati
Zanimljivosti
- Ime roda Lithophaga znači "onaj koji jede kamen": školjka doslovno otapa vapnenac oko sebe.
- Prstac dug kao prst star je dvadesetak godina, pa se jedna porcija prstaca bere stotinjak godina.
- Bijele, gole mrlje na inače obraslim obalnim stijenama često su trag nezakonitog vađenja prstaca.
Rasprostranjenost
Sredozemno more (uključujući cijeli Jadran) i susjedni dio istočnog Atlantika; u hrvatskom podmorju česta je vrsta na vapnenačkoj obali.