Jakobova kapica

Opis

Izgled: Ljuštura je lepezastog oblika s proširenjem pri dnu i izraženim radijalnim rebrima (14-18). Ljušture su asimetrične: donja (desna) je zaobljena i svjetlije, bjelkasto-žuto-ružičaste boje, dok je gornja (lijeva) plosnatija, tamnija i često obrasla algama jer je izloženija.

Karakteristike: Duž ruba plašta niže se red kratkih osjetilnih ticala i sitnih plavih očiju kojima životinja registrira promjenu jačine svjetla u okolini, što joj omogućuje da na vrijeme zatvori ljušturu ili pobjegne od predatora.

Posebnost: Za razliku od većine školjaka koje su cijeli život vezane za podlogu, jakobova kapica sposobna je plivati - snažnim mišićem naglo otvara i zatvara ljušture te se pomoću mlaza vode pokreće morskom vodom, uvijek otvorom (prednjim dijelom) prema naprijed.

Stanište

- Dubina: obično 5-30 m, zimi može biti i pliće, ljeti se povlači ispod termokline u hladniji sloj mora

- Temperatura: preferira hladniji sloj mora ljeti; osjetljiva na dugotrajno zadržavanje u toplom plićaku

- Podloga: pjeskovita, muljevita i ljušturasto-pjeskovita dna

- Vegetacija: često uz rubove livada morskih cvjetnica

- Skrovišta: djelomično ili gotovo potpuno zakopana u pijesak/mulj, uz kamene gromade koje joj služe kao prirodna barijera

Biologija

Prehrana: Filtrira planktonske organizme i sitne organske čestice iz morske vode.

Razmnožavanje: Hermafrodit je; spolnu zrelost postiže pri veličini ljušture od oko 5-6 cm, a oplodnja je vanjska.

Ponašanje: Mlade školjčice nisu pokretne, stoje pričvršćene za dno; odrasle su djelomično zakopane u sediment i povremeno plivaju kako bi pobjegle od predatora ili pronašle bogatija hranilišta.

Predatori: Volci i zvjezdače (spori predatori kojima plivanje pomaže izbjeći), a mlade i otvorene primjerke love hobotnice te ribe poput orade i šaraga.

Ekološka uloga

Kao filtrator, jakobova kapica pridonosi bistrini i kakvoći morske vode filtrirajući plankton i sitne čestice, a dio je bentoske zajednice mekih dna Jadrana. Njezina ljuštura, prazna nakon uginuća, često služi kao dodatna tvrda podloga za druge organizme na pješčanom dnu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije strogo zaštićena vrsta; podliježe ribolovnim propisima (najmanja dopuštena veličina ulova)

- EU: regulirana Zajedničkom ribarstvenom politikom (najmanja veličina ulova)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ime je dobila po sv. Jakovu - hodočasnici su njezinu ljušturu stoljećima nosili kao prepoznatljivi simbol, iako je izvorno riječ bila o atlantskoj vrsti Pecten maximus.

- Duž ruba plašta ima do stotinjak sitnih plavih očiju kojima registrira promjene svjetla u okolini.

- Jedna je od rijetkih naših školjaka sposobnih aktivno plivati - mlazom vode nastalim naglim zatvaranjem ljuštura; plivaju još manje češljače i zjapeća turpija.

- Cijenjena je delikatesa u mediteranskoj kuhinji, a njezin prepoznatljivi lepezasti oblik nadahnuo je i poznate komercijalne logotipe.

Rasprostranjenost

cijelo Sredozemlje (smatra se endemskom vrstom), rijetko u Crnom moru te uz istočnu obalu Atlantika; u Jadranu najgušće naseljava Novigradsko more, Velebitski i Hvarski kanal, područje Zadra i Bokokotorski zaljev