Krilata ostriga
Pteria hirundo (Linnaeus, 1758)
Krilata ostriga neobičan je školjkaš koji, umjesto da leži na dnu, cijeli život provodi pričvršćen bisusnim nitima za grane gorgonija ili kamenje. Asimetrična, izdužena ljuštura s karakterističnim šiljastim "krilom" dala joj je i latinski naziv - hirundo, odnosno lastavica - po obliku koji podsjeća na raširena krila ptice u letu. Vanjska strana ljušture gotovo je uvijek prekrivena drugim organizmima, pa je gola životinja poput ove na fotografiji rijetko vidljiva.
Opis
Izgled: Ljuštura je asimetrična, s dva "uha" na ravnoj leđnoj strani - stražnje je izduženo u dugačak šiljasti izdanak i do šest puta dulje od prednjega, koje je zaobljeno i režnjevito. Lijeva valva je nešto konveksnija od desne. Nutrina ljušture je sedefasta s tamnijim smeđim rubom, a vanjska strana smeđa.
Karakteristike: Vanjska strana ljušture rijetko se vidi gola jer je gotovo uvijek obrasla drugim organizmima - hidroidima, mahovnjacima, cjevastim crvima i plaštenjacima.
Posebnost: Za razliku od većine školjkaša koji žive na dnu, krilata ostriga pričvršćuje se bisusnim nitima za grane gorgonija ili druge životinje (epizootski način života), zbog čega je lako zamijeniti s izraslinom na samoj gorgoniji.
Napomena o hrvatskom nazivu: Uz "krilatu ostrigu" (i srodni "krilatu kamenicu"), u ronilačkoj se praksi za ovu vrstu ponegdje koriste i nazivi "biserna kamenica" (prema sedefastoj, biserom obloženoj nutrini ljušture) i "lastin rep" (prema šiljastom obliku ljušture koji podsjeća na rep lastavice, u skladu i sa samim latinskim imenom "hirundo" = lastavica). U sistematskom popisu hrvatskih naziva jadranskih školjaka (naudici.com) za ovu vrstu nije naveden hrvatski naziv, pa nijedan od ovih naziva nije široko potvrđen ni ustaljen.
Stanište
- Dubina: 10-100 m
- Temperatura: umjereni do topliji slojevi Sredozemlja
- Podloga: stijene prekrivene pijeskom ili muljem
- Skrovišta: pričvršćena bisusnim nitima za grane gorgonija (npr. žute gorgonije) ili kamenje
Biologija
Prehrana: Filtrira plankton i sitne organske čestice iz morske vode.
Razmnožavanje: Spolovi su odvojeni; embriji se razvijaju u slobodnoplivajuće ličinke (trohofora, potom veliger) prije naseljavanja na podlogu.
Ponašanje: Sjedilački je organizam - jednom pričvršćena bisusnim nitima za domaćina ili podlogu, ostaje na istom mjestu cijeli život.
Predatori: Nedovoljno istraženo; kao i druge školjkaše, vjerojatno joj prijete razni grabežljivi mekušci i ribe.
Ekološka uloga
Kao filtrator, pridonosi kakvoći morske vode, a njezina ljuštura, obrasla hidroidima, mahovnjacima i cjevastim crvima, djeluje kao dodatna tvrda podloga i mikrostanište za druge organizme unutar zajednice grana gorgonija.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Latinski naziv "hirundo" znači lastavica - nadahnut oblikom ljušture čije šiljasto "krilo" podsjeća na raširena krila ptice u letu.
- Pripada istoj porodici (Pteriidae) kao i tropske biserne oštrige koje se uzgajaju za proizvodnju bisera.
- Živi pričvršćena na granama gorgonija, zbog čega je lako previdjeti je ili zamijeniti s izraslinom same gorgonije.
- Vanjska strana ljušture gotovo je uvijek prekrivena drugim organizmima, pa je golu ljušturu poput ove rijetko vidjeti.
Rasprostranjenost
Sredozemno more i istočni Atlantik, od Maroka do zapadne obale Britanskih otoka i Engleskog kanala; u Jadranu prisutna, ali rijetko zamijećena