Brbavica

Opis

Izgled: Debela, okrugla, čvrsta ljuštura bjelkaste boje, često s pokojom smeđom ili žutom prugom (izraženijom na tvrđem dnu, dok su jedinke s mekšeg dna obično sivkastije); prekrivena je izraženim koncentričnim rebrima i sitnim bradavičastim izraslinama.

Karakteristike: Ukopava se plitko u sediment (obično tek nekoliko centimetara ispod površine) i filtrira vodu za hranu pomoću sifona; rebra na ljušturi vjerojatno joj pomažu pri ukopavanju.

Posebnost: Sporo raste, a godišnji prstenovi rasta na ljušturi omogućuju procjenu njezine starosti, slično kao kod drveća; rebra ljušture otežavaju i usporavaju napad puža volka, koji inače buši oklop plijena.

Stanište

- Dubina: 0,5-20 m, rijetko i dublje

- Temperatura: 12-25°C

- Podloga: pjeskovito, šljunkovito dno, katkad i ispod krupnijeg kamenja

- Skrovišta: plitko zakopavanje u sediment

Biologija

Prehrana: filtrator, hrani se fitoplanktonom i organskim česticama iz vode.

Razmnožavanje: odvojenih je spolova, oplodnja vanjska, ličinke planktonske (veliger).

Ponašanje: malo pokretna, plitko ukopana, sifonima uspostavlja kontakt s vodom iznad sedimenta.

Predatori: puž volak (buši rupu u ljušturi, što zbog rebara može trajati satima), hobotnice, zvjezdače i pridnena riba.

Ekološka uloga

Kao filtrator pridonosi pročišćavanju morske vode, a važan je izvor hrane pridnenim predatorima i cijenjena komercijalna vrsta.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: regulirani ribolov (najmanja dopuštena veličina)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Naziv 'brbavica' izvorno je karakterističan za splitsko područje, no danas prevladava kao standardni naziv, iako se u narodu koristi i mnogo drugih imena.

- Godišnji prstenovi na ljušturi otkrivaju njezinu starost.

- Cijena joj je od sredine 1990-ih porasla s 15-20 kn/kg na više od 100 kn/kg - danas je druga najskuplja jadranska školjka, odmah iza jakovljeve kapice.

- Održivo se vadi tehnikom ubadanja šipke u pijesak (bez uzrokovanja veće štete dnu), dok mahanje perajama ili rukama uništava stanište i za sobom ostavlja "mrtvu zonu" na godine.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, osobito plići dijelovi