Sargasa

Opis

Izgled: Uspravna, grmolika smeđa alga s glavnom stabljikom pričvršćenom na podlogu, iz koje se granaju bočni ogranci s plosnatim, nazubljenim listolikim plojkama i sitnim, okruglim mjehurićima ispunjenim plinom.

Karakteristike: Boja varira od maslinasto-zelene do žućkasto-smeđe; ogranci su često obrasli epifitskim algama i sitnim beskralježnjacima.

Posebnost: Mjehurići s plinom (aerociste) djeluju poput prirodnih plovaka koji ogranke drže uspravljenima prema svjetlu - prepoznatljivo obilježje roda po kojem ga je lako razlikovati od drugih smeđih algi, iako je razlikovanje pojedinih vrsta unutar roda na terenu vrlo teško.

Razlikovanje

U Sredozemlju je zabilježeno devet vrsta roda Sargassum, od kojih su tri endemske (S. hornschuchii, S. ramentaceum, S. trichocarpum). Razlikovanje se temelji na sitnim obilježjima poput grananja plojki, prisutnosti peteljke u podnožju reproduktivnih receptakula i njihove veličine - detaljima koje na terenskoj fotografiji cijele stabljike gotovo nikad nije moguće razaznati. Vrsta koja se ranije navodila kao Sargassum linifolium danas se prema novijim molekularnim istraživanjima smatra sinonimom najrasprostranjenije vrste, S. vulgare. Rod se lako razlikuje od drugih smeđih algi (npr. roda Cystoseira) upravo po karakterističnim mjehurićima ispunjenim plinom (aerocistama), no razlikovanje vrsta unutar samog roda Sargassum ostaje stvar detaljnog stručnog pregleda.

Stanište

- Dubina: 0-15 m, plitko infralitoralno područje

- Temperatura: umjereni do topliji slojevi Jadrana

- Podloga: kamenito dno, osvijetljeni grebeni

- Vegetacija: raste samostalno ili u skupinama među drugim algama

- Skrovišta: guste nakupine pružaju zaklon sitnoj ribljoj mlađi i beskralježnjacima

Biologija

Prehrana: Fotosintetski organizam - hranjive tvari i energiju dobiva fotosintezom.

Razmnožavanje: Razmnožava se spolno, putem gameta, te vegetativno fragmentacijom dijelova stabljike.

Ponašanje: Pričvršćena je za podlogu strukturom nalik korijenu (haptera), dok mjehurići uzgona drže ogranke uspravno prema površini i svjetlu.

Predatori: Pojedini beskralježnjaci i ribe biljožderi povremeno se hrane tkivom alge.

Ekološka uloga

Guste nakupine sargase grade trodimenzionalno stanište i sklonište za riblju mlađ i sitne beskralježnjake. Otrgnuti i strujama nošeni dijelovi ovog roda u Atlantskom oceanu tvore i posebnu plutajuću zajednicu poznatu kao Sargaško more.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne čupati; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Rod je dao ime cijelom Sargaškom moru u Atlantskom oceanu, gdje otrgnute nakupine alge plutaju i tvore jedinstvenu pelagijsku zajednicu.

- Sitni mjehurići s plinom (aerociste) djeluju poput prirodnih plovaka koji ogranke uspravljaju prema svjetlu.

- U Jadranu je rod zastupljen s nekoliko vizualno vrlo sličnih vrsta, pa ih na fotografiji često nije moguće razlikovati bez detaljne analize.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran i Sredozemno more; rod zastupljen s nekoliko vrsta (npr. S. vulgare, S. linifolium, S. trichocarpum)