Indopacifički paunov rep
Stypopodium schimperi (Kützing) Verlaque & Boudouresque, 1991
Izvorno crvenomorska smeđa alga koja od 2020. godine naglo osvaja jadransko podmorje, počevši od otoka Visa. Vizualno podsjeća na autohtoni paunov rep, no plojka joj nikad nema bijelih dijelova i u zasjenjenim staništima može poprimiti plavičasti sjaj. Na mjestima gdje se naseli stvara gustu jednoličnu prevlaku koja istiskuje gotovo sve autohtone alge i beskralježnjake, zbog čega se smatra jednom od najozbiljnijih morskih invazija u regiji.
Opis
Izgled: Lepezasto-naborana, tamno maslinasto-smeđa do sivo-smeđa plojka, mjestimice s plavičastim sjajem u zasjenjenim staništima; raste u gustim, isprepletenim nakupinama koje prekrivaju cijelu podlogu.
Karakteristike: Za razliku od vrlo slične autohtone vrste Paunov rep (Padina pavonica), plojka Stypopodium schimperi nikada nema bijelih, kalcificiranih dijelova.
Posebnost: U samo nekoliko godina od prvog nalaza sposobna je prekriti i do 100% podloge na pojedinim lokalitetima, stvarajući gotovo potpunu monokulturu.
Stanište
- Dubina: 3-25 m
- Temperatura: topliji slojevi Jadrana
- Podloga: kamenito dno
- Vegetacija: istiskuje autohtone alge i tvori guste, jednolične naslage
Biologija
Prehrana: fotosintetski organizam - hranjive tvari i energiju dobiva fotosintezom.
Razmnožavanje: širi se vrlo učinkovito vegetativnim i sporskim putem, čime u kratkom razdoblju kolonizira velike površine dna.
Ponašanje: agresivno se širi morskim strujama duž obale, formirajući kontinuirane naslage koje se šire iz godine u godinu.
Predatori: u novom staništu gotovo nema prirodnih neprijatelja koji bi ograničili njezino širenje.
Ekološka uloga
Kao invazivna vrsta s vrlo visokim potencijalom širenja, dramatično smanjuje biološku raznolikost kamenitog dna - na mjestima gdje stvori gustu monokulturu gotovo potpuno istiskuje autohtone alge i beskralježnjake koji su o njima ovisili, uzrokujući ono što znanstvenici opisuju kao kolaps lokalne bioraznolikosti.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: invazivna strana vrsta - nije zaštićena
- EU: nije na EU popisu invazivnih vrsta (stanje 2026.)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne prenositi opremom u druga područja; Prijaviti opažanje nadležnom institutu
Zanimljivosti
- Prvi put zabilježena u Jadranu 2020. kod otoka Visa, danas prekriva podmorje oko cijelog otoka, s najgušćim naseljima kod Komiže.
- Od sličnog autohtonog paunova repa razlikuje se po odsutnosti bijelih, kalcificiranih dijelova na plojci.
- Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo njezino širenje opisuju kao "kolaps biološke raznolikosti podmorja".
- Za vrstu još ne postoji ustaljen hrvatski naziv - u stručnoj i medijskoj upotrebi navodi se gotovo isključivo pod znanstvenim imenom.
Rasprostranjenost
izvorno zapadni Indijski ocean/Crveno more; unesena u Sredozemlje 1973. kod Izraela, u Jadran stigla 2020. kod Visa i od tada se naglo širi