Jadranski klobučić

Opis

Izgled: Sastoji se od rizoida nalik snopu kratkih korjenčića, tanke uspravne stapke i rebrastog kaleža na vrhu nalik minijaturnom kišobranu ili klobuku gljive.

Karakteristike: Kalež se razvija tek kad alga dosegne punu veličinu, a rubovi su mu fino nazubljeni radijalnim rebrima.

Posebnost: Cijela alga, unatoč vidljivoj veličini i složenom obliku, samo je jedna jedina golema stanica - jedan od najvećih poznatih jednostaničnih organizama, često proučavan u staničnoj biologiji.

Stanište

- Dubina: 0-30 m

- Temperatura: 16-26°C

- Podloga: kamenito dno, školjke, drugi tvrdi supstrat u plićaku

- Vegetacija: raste samostalno ili u manjim skupinama

Biologija

Prehrana: Fotosintetski organizam, energiju dobiva sunčevom svjetlošću.

Razmnožavanje: Jedina jezgra u rizoidu dijeli se, nakon mejoze, na tisuće malih jezgara koje putuju u kalež; ondje nastaju ciste, a iz njih se nakon raspada kaleža oslobađaju pokretne spolne stanice (gamete) koje se u moru spajaju u zigotu, iz koje raste nova alga.

Ponašanje: Nepokretna je, raste pričvršćena rizoidom za podlogu.

Predatori: Rijetko se pase zbog kalcificiranog tkiva; neki puževi biljojedi mogu je oštetiti.

Ekološka uloga

Kao sitni proizvođač doprinosi primarnoj produkciji plitkih staništa i pruža mikrostanište sitnim organizmima na kaležu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Cijela alga je samo jedna stanica, unatoč jasno vidljivom obliku stapke i kaleža.

- Zbog svoje veličine i jednostavne građe desetljećima je model organizam u istraživanjima stanične biologije.

- U hrvatskoj se naziva i "jadranski kišobrančić" zbog izgleda kaleža nalik minijaturnom kišobranu.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, na plićim staništima