Grozdasta kaulerpa

Opis

Izgled: Iz puzećeg stolona s rizoidima izrastaju uspravni izdanci sastavljeni od nizova sitnih, okruglastih do jajolikih mjehurića (ramula) raspoređenih oko središnje osi, nalik nizu grožđica.

Karakteristike: Raste vrlo brzo (i do 15 mm dnevno) i naseljava gotovo svaku podlogu - stijene, pijesak, mrtvu Posidoniju.

Posebnost: Podrijetlom je iz Australije; u Sredozemlje je unesena krajem 20. stoljeća i danas je jedna od najraširenijih invazivnih algi na Jadranu.

Stanište

- Dubina: 0-70 m

- Temperatura: 14-26°C

- Podloga: kamenito i pjeskovito dno, livade Posidonije, mrtvi organski supstrat

- Vegetacija: često potiskuje autohtone alge i morske cvjetnice

Biologija

Prehrana: Fotosintetski organizam, energiju dobiva sunčevom svjetlošću.

Razmnožavanje: Razmnožava se spolno i, prvenstveno, nespolno - fragmentacijom stolona i izdanaka koji se lako ukorjenjuju na novoj podlozi.

Ponašanje: Nepokretna je, širi se puzanjem stolona po dnu i brzo kolonizira slobodan prostor.

Predatori: U Jadranu ima malo prirodnih predatora, što pridonosi njenom nekontroliranom širenju.

Ekološka uloga

Kao invazivna vrsta istiskuje autohtone alge, spužve i morske cvjetnice (poput Posidonia oceanica), mijenjajući strukturu staništa i smanjujući bioraznolikost morskog dna.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena - invazivna (alohtona) vrsta

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne unositi u nova područja (oprema, sidra); Prijaviti nova nalazišta nadležnim ustanovama; Ne širiti fragmente alge

Zanimljivosti

- Ubraja se među 100 najinvazivnijih vrsta u Sredozemnom moru.

- U Jadranu je prvi put zabilježena 2000. godine, a u sjevernom Jadranu 2004. kod Vrsara.

- Cijela biljka može nastati iz jednog malog fragmenta koji se odlomi i ukorijeni na novom mjestu.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran (unesena vrsta, širi se od 2000. godine)