Zelena halimeda

Opis

Izgled: Alga je pričvršćena za podlogu rizoidnim "stopalom", a tijelo joj čini niz diskastih do bubrežastih segmenata svijetle do tamnozelene boje, odvojenih nekalcificiranim zglobovima. Donji segmenti su mali i obrnuto stožasti, srednji i gornji veći, ovalni do bubrežasti.

Veličina: segmenti promjera oko 5-25 mm i debljine oko 1 mm; cijela alga u Jadranu do desetak centimetara.

Posebnost: Tijelo je jedna jedina razgranata višejezgrena stanica. U međuprostorima ispod površinskih stanica (utrikula) taloži se aragonit, što segmentima daje krutost i čini ih neukusnima za ribe. Često su obrasli drugim algama i sitnim beskralježnjacima.

Napomena: Veličina snimljenog primjerka nije zabilježena.

Razlikovanje

Pouzdanost određivanja: vjerojatno (prema fotografiji, bez stručne provjere). Halimeda tuna jedina je vrsta roda Halimeda u Sredozemlju, pa je zamjena unutar roda malo vjerojatna; plosnati diskasti segmenti na savitljivim zglobovima razlikuju je od većine drugih zelenih alga.

Slične vrste: Lepezasta zelena alga (Flabellia petiolata) nije kalcificirana i čini jednu tanku lepezastu plojku, a ne lanac segmenata. Palmophyllum crassum je mekši i bez diskastih segmenata.

Napomena: U toplim morima živi mnogo vrlo sličnih vrsta roda Halimeda, no u Sredozemlju se navodi samo ova.

Stanište

- Dubina: najčešće plitko, od površine do oko 10 m (studija u sjevernom Jadranu: 0,5-9,2 m); literatura navodi do oko 70 m

- Podloga: kamenito dno; dublje i na okomitim stijenama i ispod prevjesa

- Vegetacija: infralitoralne alge; navodi se i u koraligenu

- Mjesto nalaza: Rijeka, ispred DC Marco Polo; datum 16. 10. 2026.; dubina nalaza 10-12 m

Biologija

Prehrana: fotosintetski organizam, energiju dobiva iz sunčeve svjetlosti. Fotosinteza podiže pH u međuprostoru ispod površinskih stanica, što potiče taloženje aragonita.

Razmnožavanje: Spolno se razmnožava ljeti (izvor: Žuljević i sur. 2011); za vrstu se navodi i nespolno razmnožavanje fragmentacijom i vegetativnim stolonima. Novi segmenti rastu sezonski, najviše ljeti.

Ponašanje: sesilna je, raste pričvršćena za kamenitu podlogu.

Predatori: kalcificirani segmenti neukusni su za ribe; podataka o specifičnim predatorima u Jadranu nema.

Ekološka uloga

Važan je proizvođač biogenog karbonata i tvorac staništa: jedna zajednica u Jadranu u kojoj prevladavaju halimeda i crvena koralinska alga Mesophyllum alternans procijenjena je na oko 465 g CaCO3 po m² godišnje. U studiji je prosječan udio CaCO3 bio oko 60 %. Navodi se i kao pokazatelj dobrog ekološkog stanja u indeksu EEI. Segmenti nude podlogu sitnim epifitskim beskralježnjacima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Napomena: Nema provjerenih podataka o ugroženosti u Jadranu.

Preporuke: Ne dirati; Ne otkidati segmente; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedina je vrsta roda Halimeda u Sredozemlju; rod je inače najbrojniji u toplim, tropskim morima.

- Cijelo tijelo je jedna jedina višejezgrena stanica, a ipak je građena od jasno odvojenih segmenata.

- Epitet "tuna" potječe iz jezika Taína i znači "kaktus", jer alga podsjeća na kaktus bodljikavu krušku (Opuntia).

- Kalcificirani segmenti nakon odumiranja doprinose stvaranju pjeskovitog sedimenta.

- Dubinski primjerci imaju više kalcija: veliki bubrežasti segmenti sadrže do oko 87 % CaCO3, a mali bazalni oko 30 %.

Rasprostranjenost

Sredozemlje, uključujući Jadran (zabilježena u sjevernom Jadranu, uključujući Tršćanski zaljev, te na popisima obalnih područja kao što je Rt Stupišće na Visu). Izvan Sredozemlja navodi se u tropskom i suptropskom Indo-Pacifiku i zapadnom Atlantiku.