SEADRIA

Zmijača

Ophioderma longicaudum (Bruzelius, 1805)

Zmijača je česta i krupna vrsta iz skupine zmijača (Ophiuroidea) jadranskog dna, prepoznatljiva po plosnatom sredoštu i pet dugih, tankih i gipkih krakova nalik zmijama, kojima se brzo i vijugavo kreće. Danju se najčešće skriva pod kamenjem ili ukopana u sediment, a vani izviruju samo krajevi krakova.

Opis

Izgled: Plosnato, okruglo sredoštije s pet dugih, tankih, gipkih i valjkastih krakova prekrivenih sitnim bodljicama; boja varira od smeđe i sivkaste do gotovo crne, često mramorasto prošarane.

Karakteristike: Za razliku od zvjezdača, krakovi su joj oštro odvojeni od sredoštija i iznimno pokretljivi, čime postiže brzo, vijugavo, zmijoliko kretanje po dnu.

Posebnost: Kad se osjeti ugroženom, sposobna je odbaciti dio kraka (autotomija) koji zatim regenerira, slično gušterima.

Stanište

- Dubina: 0-100 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: kamenito, pjeskovito i muljevito dno

- Skrovišta: pod kamenjem i stijenama ili ukopana u sediment; mladi se skrivaju među algama

Biologija

Prehrana: Grabežljivac je i strvinar - hrani se sitnim beskralježnjacima, organskim ostacima i detritusom koji hvata krakovima.

Razmnožavanje: Spolovi su odvojeni, oplodnja je vanjska s planktonskom ličinkom (ofiopluteus) prije nego što se mlada jedinka nastani na dnu.

Ponašanje: Uglavnom je noćno aktivna - danju se skriva pod kamenjem ili u sedimentu, a noću izlazi u potragu za hranom; pri opasnosti brzo bježi vijugavim pokretima krakova.

Predatori: Razne ribe i veći beskralježnjaci grabežljivci pridnenih staništa.

Ekološka uloga

Kao brojan strvinar i sitni grabežljivac sudjeluje u razgradnji organskog materijala na dnu, a sama je važan izvor hrane pridnenim ribama i drugim grabežljivcima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Zmijoliki, vijugavi pokreti dugih krakova dali su joj hrvatsko ime "zmijača".

- Sposobna je odbaciti i regenerirati dio kraka kad je ugrožena, slično kao gušteri rep.

- Uglavnom je noćno aktivna - danju se skriva pod kamenjem ili u sedimentu.

- Jedna je od najčešćih i najkrupnijih zmijača jadranskog kamenitog i mješovitog dna.

Rasprostranjenost

Jadransko i Sredozemno more, istočni Atlantik od Britanskih do Azorskih otoka