SEADRIA

Vitka zvjezdača

Astropecten bispinosus (Otto, 1823)

Vitka zvjezdača je zvjezdača-češalj pjeskovitih dna, prepoznatljiva po tankim, postupno zašiljenim krakovima smeđe do maslinasto-zelene boje s tamnim uzdužnim žlijebom te dva reda uspravnih bijelih bodlji duž ruba krakova. Danju se zakopava u sediment, a noću izlazi u lov na mekušce i druge beskralježnjake.

Opis

Izgled: Pet tankih, postupno zašiljenih krakova znatno je užih nego u drugih zvjezdača-češljeva. Leđna strana prekrivena je mnoštvom sitnih pločica (paksila) boje od svijetlo do tamno smeđe, rjeđe maslinasto-zelene, a sredinom svakog kraka proteže se uočljiv tamni uzdužni žlijeb sve do vrha.

Karakteristike: Duž gornjeg ruba krakova niže se red uspravnih, oštrih bodlji (bijele boje, vrhovi ponekad narančasto-smeđi, duge do 1 cm), a duž donjeg ruba drugi red kraćih, bočno položenih bodlji. Cjevaste nožice nemaju usisne pločice na vrhu, obilježje reda Paxillosida, pa se vrsta ne može penjati po glatkim ili okomitim podlogama.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Gotovo je identična blisko srodnoj vrsti Astropecten platyacanthus, koja je u Jadranu čak i češća nego na drugim dijelovima Sredozemlja. Prema stručnoj literaturi (DORIS) ove se dvije vrste pouzdano mogu razlikovati samo pregledom bočne strane supramarginalnih pločica pod povećalom - kod vitke zvjezdače su gole, dok kod A. platyacanthus nose sitne dodatne bodljice - što na terenskoj fotografiji obično nije vidljivo. Identifikacija fotografija 416 i 435 kao Astropecten bispinosus stoga je vrlo vjerojatna (na temelju izgleda i rasprostranjenosti), no ne može se sa stopostotnom sigurnošću isključiti A. platyacanthus.

Stanište

- Dubina: 0-60 m, najčešće 3-40 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: fini pijesak, detritusna i školjkasta dna

- Vegetacija: rubovi livada posidonije i cimodoceje

- Skrovišta: zakopava se danju u sediment

Biologija

Prehrana: Grabežljivac je - hrani se puževima, školjkašima, crvima i drugim sitnim organizmima pijeska; plijen hvata krakovima i cjevastim nožicama prenosi prema ustima, a krupniji plijen (školjkaše) probavlja izvan tijela izvrćući želudac kroz usta.

Razmnožavanje: Odvojenih je spolova; oplodnja je vanjska, u vodenom stupcu. Iz jaja se razvija planktonska ličinka dipleurula, koja prelazi izravno u stadij bipinarije bez faze brahiolarije karakteristične za većinu zvjezdača - primitivno obilježje roda Astropecten - prije naseljavanja na dno i metamorfoze u malu zvjezdaču.

Ponašanje: Danju ostaje zakopana u sedimentu, a s prvim mrakom izlazi na površinu dna u potragu za plijenom.

Predatori: Rijetko ima specijalizirane predatore zbog čvrstog vapnenačkog skeleta i bodlji; sposobna je regenerirati oštećene ili izgubljene krakove.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac mekušaca, crva i drugih beskralježnjaka pjeskovitih i detritusnih dna, sudjeluje u regulaciji sastava bentoske zajednice tih staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Znanstveni naziv "bispinosus" (lat. bi = dva, spina = bodlja) odnosi se na dva reda bodlji duž ruba krakova.

- Gotovo se ne može sa sigurnošću razlikovati od srodne vrste Astropecten platyacanthus bez pregleda pod povećalom - riječ je o tzv. kriptičnim sestrinskim vrstama.

- Nakon nevremena povremeno se pronalazi izbačena na obalu, u pojasu morskih naplavina.

- Zvjezdače-češljevi često se prodaju osušene kao suveniri, iako je vrstu mnogo vrjednije promatrati živu u njezinom prirodnom staništu.

Rasprostranjenost

endemska vrsta Sredozemnog mora, cijeli Jadran; pojedinačni nalazi zabilježeni i kod Azora