Bodljikava zvjezdača
Coscinasterias tenuispina (Lamarck, 1816)
Zvjezdača krem-bjelkaste do plavkaste boje, prekrivena sitnim narančastim bodljama, prepoznatljiva po neparnom i nejednakom broju krakova različitih duljina. Ta neobičnost posljedica je njezina neobičnog načina razmnožavanja - cijepanjem vlastitog tijela, nakon čega svaki dio dorasta u novu jedinku.
Opis
Izgled: Tijelo je krem-bjelkaste do lagano plavkaste boje, mjestimično prošarano smeđim mrljama, a cijela površina prekrivena je sitnim, kratkim narančastim bodljama. Obično ima 7 krakova, no njihov broj varira od 6 do 12, a duljine su im često vrlo nejednake.
Karakteristike: Nejednaka duljina krakova posljedica je stalne regeneracije - dio krakova uvijek je "star" i dug, dok su drugi mlađi i tek dorastaju nakon posljednjeg cijepanja tijela.
Posebnost: Jedna je od rijetkih zvjezdača koja se redovito razmnožava cijepanjem vlastitog diska na dva dijela - svaki dio potom regenerira nedostajuće krakove i izraste u potpuno novu, gotovo identičnu jedinku (klon).
Stanište
- Dubina: 0-50 m
- Podloga: kamenito dno, ispod kamenja i u pukotinama
- Vegetacija: obraštaj algi i mahovnjaka
- Skrovišta: ispod kamenja i u sjenovitim udubinama
Biologija
Prehrana: Grabežljivac je i svejed - hrani se drugim bodljikašima, školjkašima i puževima, izbacujući želudac kroz usta kako bi izvana probavila plijen.
Razmnožavanje: Kombinira spolno razmnožavanje (zimi, izbacivanjem spolnih stanica u vodu) s nespolnim cijepanjem diska, koje je učestalije u toplijim mjesecima.
Ponašanje: Samotna je i pretežno noćno aktivna vrsta, danju se često skriva ispod kamenja; posjeduje izvanrednu sposobnost regeneracije izgubljenih ili otcijepljenih dijelova tijela.
Predatori: Rijetko ima prirodne neprijatelje zbog neugodnog okusa i bodljikave površine; povremeno je plijen većih riba i drugih bodljikaša.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac drugih beskralježnjaka, sudjeluje u regulaciji brojnosti školjkaša, puževa i ostalih bodljikaša na dnu, a čest je i neželjeni prilov u ribolovnim alatima poput vrša i parangala.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Redovito se razmnožava cijepanjem vlastitog diska na dva dijela, od kojih svaki izraste u novu jedinku.
- Broj i duljina krakova stalno se mijenjaju jer su neki uvijek u fazi regeneracije nakon posljednjeg cijepanja.
- Čest je neželjeni prilov ribara u mrežama, vršama i parangalima diljem Jadrana.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik i Sredozemno more, cijeli Jadran