Marine, luke, sidrišta i bove
Sidro bačeno u livadu posidonije može za nekoliko minuta uništiti ono što je raslo desetljećima. Na karti pronađite više od 4.000 marina, privezišta, sidrišta i polja bova duž cijelog Jadrana. Gdje ih znamo, prikazujemo vrstu dna, zaklon od vjetra i zabranu sidrenja.
Što sve karta može
Prognoza vjetra i valova, upozorenja DHMZ-a, dno i dubine, ruta morem s vremenom na ruti, svjetionici, gorivo, kapetanije i pomoć na moru: sve je opisano u vodiču, s poveznicama koje kartu otvaraju upravo tako.
Prije isplovljavanja
Kratak podsjetnik na pravila i obveze za brodice i jahte u hrvatskom moru. Saželi smo ih svojim riječima: mjerodavni su propisi i službene stranice na koje vodimo.
Naknade i vinjeta
Za plovilo se jednom godišnje plaća naknada za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Strano plovilo pri prvom dolasku, ili kad se promijene podaci o plovilu, vinjetu dobiva osobno u lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi, a idućih godina može je platiti na portalu eNautika. Za plovila dulja od 7 m s ugrađenim ležajevima plaća se i turistička pristojba, prije isplovljavanja, na portalu Nautika eVisitor.
Isprave na brodu
Na stranom plovilu trebaju biti izvornici: dokaz o plaćenim naknadama, dokaz da je plovilo sposobno za plovidbu, dokaz da je osoba koja zapovijeda osposobljena za upravljanje (prema propisima države zastave ili Hrvatske), polica osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama te dokaz o vlasništvu ili punomoć za korištenje. Hrvatska brodica ili jahta ima valjani upisni list ili svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu i osposobljenog voditelja, a osiguranje od odgovornosti obvezno je za pogon jači od 15 kW. Ako je na brodu VHF stanica, treba i ovlaštenje za rad njome. Koje strane svjedodžbe Hrvatska priznaje, piše u tablici Ministarstva.
Dolazak morem iz inozemstva
Tko dolazi iz zemlje izvan schengenskog prostora, primjerice iz Crne Gore ili Albanije, mora najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku s pomorskim graničnim prijelazom i ondje obaviti graničnu kontrolu. Tako se i odlazi iz Hrvatske. Posade plovila koja dolaze iz schengenske luke, primjerice iz Italije ili Slovenije, ne podliježu graničnoj kontroli, uz moguće povremene provjere. Strano plovilo pri prvom dolasku svejedno ide po vinjetu u luku otvorenu za međunarodni promet. Luke s graničnim prijelazom su na karti, u sloju Kapetanije.
Udaljenost od obale i brzina
Od obale se plovi na najmanje 50 m plovilom kraćim od 15 m, na 150 m plovilom od 15 do 30 m i na 300 m plovilom od 30 m i duljim. Bliže se smije radi uplovljavanja i isplovljavanja, sidrenja, pristajanja ili kad to traži plovni put, i to smanjenom brzinom. Do 300 m od obale, u uskim kanalima i na prilazima lukama i sidrištima plovi se najviše 8 čvorova, a glisirati se smije tek dalje od 300 m. Od ograde uređenog kupališta plovila do 15 m drže se 50 m, ona od 15 do 30 m 100 m, a veća 300 m. Ne sidri se bliže od 150 m od prirodnog kupališta, a od ronilačke oznake drži se najmanje 50 m. Planer rute na našoj karti drži rutu na tim udaljenostima, prema duljini broda koju odaberete, gdje god ima mjesta.
Područja plovidbe
Upisni list brodice ili jahte navodi područje plovidbe, a ono kaže koliko se smije udaljiti od najbliže obale kopna ili otoka: područje I nema ograničenja, II dopušta 20 NM, III 12 NM, IIIa 6 NM, IIIb 3 NM i IIIc 1 NM, a područje IV samo luke, zaljeve i ušća rijeka. Osobno plovilo na vodomlazni pogon (skuter) smije ploviti samo u području IIIc, unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Hrvatske. Na karti možete uključiti crte tih udaljenosti, a planer rute upozori kad ruta izađe iz područja vašeg broda.
U luci
U luci i na prilazu plovi se s povećanim oprezom i smanjenom brzinom, tako da valovi nikome ne naprave štetu. Plovila do 20 m unutar jedne milje od ulaza u luku ne smiju ometati veće brodove, a tko ulazi ne smije smetati onima koji izlaze. Vez ili sidrište određuje tijelo koje upravlja lukom. Svaka luka ima i svoj red u luci, koji odobrava lučka kapetanija i koji mora biti objavljen na stranici luke: pročitajte ga prije dolaska. U luci se ne pliva i ne roni.
Charter
Tvrtka koja iznajmljuje plovilo popis posade i putnika prijavljuje elektronički, najkasnije do isplovljavanja, a ispis popisa ostaje na brodu. Pri preuzimanju dobivate isprave plovila i zapisnik o primopredaji, a tvrtka provjerava vašu svjedodžbu. Ponesite svjedodžbu o osposobljenosti i, ako je na brodu VHF stanica, ovlaštenje za rad njome.
Karte, oglasi i prognoza
Službene pomorske karte i publikacije izdaje Hrvatski hidrografski institut. Za brodice je najpraktičnija serija malih karata, MK-01 do MK-29 u mjerilu 1 : 100 000, a postoje i elektroničke karte (ENC). Promjene na moru objavljuje Oglas za pomorce. Prognozu za Jadran za nautičare daje DHMZ na četiri jezika, a obalne radijske postaje Rijeka, Split i Dubrovnik čitaju vremenska izvješća na VHF-u nekoliko puta dnevno: kanali i vremena su u dijelu Hitno na moru na karti.
Vjetrovi Jadrana
Pet vjetrova koje vrijedi poznavati.
Bura
Jak, suh, hladan i mahovit vjetar s kopna, najčešći u hladnom dijelu godine. Može zapuhati naglo, gotovo bez predznaka. Najjača je u Tršćanskom i Kvarnerskom zaljevu, Velebitskom kanalu (osobito kod Senja), Ninskom i Kaštelanskom zaljevu te kod uvale Vrulje.
Jugo
Vjetar s jugoistoka i juga, obično umjeren, no katkad dosegne orkansku jačinu. Ne dolazi naglo. Najjači je na otvorenom moru, gdje diže velike valove. Češći je u hladnom dijelu godine: ljeti traje do tri dana, zimi i do deset.
Maestral
Stalan, vlažan ljetni vjetar umjerene jačine sa sjeverozapada i zapada. Počinje između 8 i 9 sati, najjači je oko 14 sati, a prestaje oko 18 sati ili najkasnije sa zalaskom Sunca.
Tramontana
Hladan i suh sjeverni vjetar koji puše poput bure, ali nije mahovit i nikad ne dosegne njezinu jačinu. Donosi vedro vrijeme, a dalje od obale je jači.
Lebić (garbin)
Vlažan i umjereno topao jugozapadni vjetar, često nakon juga. Podiže razinu mora i tjera velike valove na obalu.