Morska sluz u Jadranu: tajanstveni „oblaci” koji govore o stanju našeg mora

Ronioci su u podmorju zapadne Istre, između Bala i Brijuna, snimili veliku nakupinu morske sluzi – pojavu koju znanstvenici pomno prate jer otkriva mnogo o promjenama u Jadranu.

Kada zaronite u plavetnilo i ugledate kako pored vas lebdi nešto nalik vati, paučini ili poderanoj zavjesi, prva je pomisao da je riječ o nekoj neobičnoj algi. No ono što vidite nije ni biljka ni životinja. To je morska sluz, stručno nazvana mucilaginozni agregati, pojava koju stariji ribari i pomorci zovu i „cvjetanjem mora”.

Kako nastaje morska sluz?

U moru žive milijarde mikroskopskih algi, fitoplanktona, koje su temelj života u moru. Neke od njih, osobito dijatomeje i dinoflagelati, izlučuju sluzavu tvar sastavljenu od dugih lanaca šećera. Obično je bakterije brzo razgrade i nitko je ni ne primijeti.

No kada je more toplo i mirno, slojevi vode se ne miješaju, a omjer hranjivih tvari je poremećen, alge proizvedu više sluzi nego što je bakterije mogu razgraditi. Sluz se tada počinje lijepiti u sitne pahuljice, na koje se hvataju bakterije, sitni organizmi i čestice. Pahuljice rastu i spajaju se u niti, „zastore” i oblake dugačke i po nekoliko metara. Neke se izdignu do površine, a druge polako tonu prema dnu.

Zašto baš sjeverni Jadran?

Sjeverni Jadran je plitak, a rijeka Po u njega donosi velike količine hranjivih tvari, zbog čega je to područje u Sredozemlju u kojem se morska sluz najčešće javlja. Veći događaji zabilježeni su krajem 1980-ih, tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih, a izražena pojava praćena je i ljeti 2024. godine. Zapadna obala Istre, gdje je nastala fotografija, nalazi se upravo u tom području, nedaleko od Nacionalnog parka Brijuni.

Je li opasna?

Za kupače i ronioce morska sluz nije otrovna. Problemi nastaju drugdje:

ribarima začepljuje i otežava mreže;

kada se slegne na dno, može prekriti i ugušiti gorgonije, spužve i druge organizme koji ne mogu pobjeći;

smanjuje prozirnost mora i kvari doživljaj turistima.

Nakupine obično nestanu nakon nekoliko tjedana, kada zapuše jači vjetar, more se izmiješa ili ohladi.

Ronioci kao „oči” znanstvenika

Morska sluz pokazatelj je promjena u moru: zagrijavanja, slabijeg miješanja vodenih slojeva i promjena u dotoku hranjivih tvari. Zato je svako opažanje važno. Ako tijekom zarona naiđete na morsku sluz, fotografirajte je i zabilježite mjesto, dubinu i datum, a ako možete, snimite i stanje organizama na dnu. Takvi podaci pomažu znanstvenicima da bolje razumiju ovu pojavu i njezine posljedice za Jadran.

Fotografija: nakupina morske sluzi u otvorenom moru, zapadna obala Istre, između Bala i Brijuna. (Kliknite na fotografiju za uvećanje.)