Antičko nalazište Za Planiku (Baške stijene)

Lastovo (rt Baške stijene, uvala Za Planiku)

Dubina 35-45 m.

Za Planiku

Prelazimo na antičke brodolome Lastova. Ima ih zaista mnogo, registrirano ih je više od dvadeset, a, naravno, da se razlikuju po količini materijala i uvjetnoj “vrijednosti” nalazišta. Uvijek su najzanimljivija ona na kojima se nalazi veća količina amfora, i to po mogućnosti očuvanijih. Jedno od najvažnijih antičkih otkrića na Lastovu desilo se davne 1989. godine upravo na ovoj lokaciji. Ona se nalazi na jugozapadnoj strani otoka, neposredno poslije rta Baške stijene (pa ju zato neki i tako imenuju). Rt koji slijedi južnije od njega zatvara uvalu Za Planiku pa se po tome naziva i ovaj lokalitet. Ako znate gdje treba ići, pronalaženje lokacije je sasvim jednostavno jer se nalazi na samom rtu, i to neposredno uz obalu. Lako je rekonstruirati da je kakav rimski omanji jedrenjak veličine dvadesetak metara u uzaludnom pokušaju da se dočepa sigurne luke Ubli u nevremenu bio odbačen na stjenovitu obalu u koju je udario i potonuo.

Lokalitet na kojem se nalaze amfore od obale je udaljen pedesetak metara i nalazi se na dubini između 35 i 45 metara, gotovo na samoj granici stijena i pijeska. Naravno, od drvene konstrukcije broda nema ni traga. Ipak se radi o 2000 godina pod vodom. Teret od stotinjak amfora se razasuo na manjoj površini te srastao s okolnim stijenjem i vegetacijom. Amfore su tipa “Lamboglia II”, jedne od najčešćih na jadranskome području pa se često nazivaju i istočnojadranskim amforama. Zbog toga je bila moguća i preciznija determinacija brodoloma. Zato se pouzdano smatra da brodolom potječe iz prvoga ili drugoga stoljeća prije Nove ere. Osim amfora, na pješčanom dnu se nalazi i olovni promjer tadašnjih rimskih sidara, uz još tri gotovo cijele amfore. Na ovom mjestu je osmišljen i proveden prvi projekt zaštite arheoloških lokaliteta “in situ”, već daleke 1990. godine, prekrivanjem čeličnom građevinskom mrežom da bi se spriječila moguća daljnja devastacija vrijednoga nalaza. Amfore se nalaze u dva glavna nivoa ili sloja pa postoje dva kaveza formirana od mreža koji ih potpuno prekrivaju, čime je osigurana fizička zaštita. Intencija takvoga načina zaštite je bila da se fizički spriječi devastacija, a da se istovremeno omogući nesmetano promatranje potencijalnim budućim turistima - roniocima.