Brusnik

Brusnik (kod Visa)

Većina priobalne Hrvatske zajedno s Jadranom nalazi na jadranskoj karbonatnoj platformi. Drugim riječima, većina našeg priobalja sastavljena je od vapnenačkih stijena. Izuzeci su otoci Brusnik i Jabuka - rijetki jadranski primjeri vulkanskih izdanaka nastalih u pradavnim podvodnim erupcijama.

U oba slučaja velika količina magme doprla je do površine mora i tako su nastala ova dva otočića. Slični, rijetki primjeri mogu se naći na još nekoliko lokacija u Mediteranu poput Ustice u Italiji, otočja Linosa te još nekolicine otoka u Španjolskoj.

BRUSNIK

Brusnik nije baš sličan Jabuci, iako ih veže isto geološko porijeklo. Za razliku od Jabuke koja je piramidalnog, kompaktnog oblika, Brusnik je poprilično razveden u nepravilnom nizu stijena koje su tektonskim djelovanjima razlomljene u velike kamene nakupine. Sam otočić je veličine oko četiri hektara, dužina otoka je oko 200 metara, a širina do 150 metara. Najviši vrh otoka je na 30 metara nadmorske visine.

Pored samog otočića nalaze se još mnoge hridi, pokoje od njih jasno uočljive iznad površine, ali podosta ih se nalazi i pod samom površinom tvoreći tako opasne zamke za neoprezne nautičare. Zato je prvo pravilo plovidbe u neposrednoj blizini Brusnika da dobro pazite kuda se krećete jer prepreka ima i previše. Brusnik se nalazi jugoistočno od Sveca, udaljen manje od dvije milje, a od Komiže ga dijeli kojih trinaest milja.

Otok i okolica su zakonom zaštićeno područje već od 1951. kao geološki spomenik prirode. Živopisno ime Brusnik duguje eruptivnim stijenama od kojih su se u prošlosti izrađivali brusovi. Slično kao i kod Jabuke i ovdje magnetska igla kompasa ludi i neupotrebljiva je. Na sjeverozapadnoj strani otoka nalazi se žalo formirano od velikih vulkanskih oblutaka sive boje kakvih nema nigdje drugdje na Jadranu. Vegetacija je oskudna, na stijenama opstaju samo kapare i endem dubrovačka zečina, a i na Brusniku je opažena endemska crna gušterica.

Ronjenje na Brusniku obećava mnogo, pogotovo s obzirom na reljef, ali ustvari daje nešto manje od očekivanog. Razvedena obala s mnogim hridima zasigurno omogućava dinamična ronjenja koja nikada nisu dosadna, ali ipak, moramo priznati da smo željeli nešto više.

Slično kao i na Jabuci, stijenje u podmorju Brusnika je većinom golo ili slabo obraslo pa to odmah nisu toliko zanimljiva staništa za uobičajene riblje vrste. To ne znači da su ronjenja loša, ali treba se pripremiti na takav podmorski krajolik.

I na Brusniku ćete uživati u mističnoj atmosferi golog, tamnog podmorja kakvo se rijetko susreće. Najinteresantnije lokacije se nalaze na istočnoj i južnoj strani i imat ćete što vidjeti, samo nemojte očekivati neku količinu ribe jer ovdje je naprosto nema. Ovdje se uživa u neobičnim stijenskim formacijama, piramidama, golemim oblucima, sikama koje dopiru do površine, a ako imate priliku, na Brusniku treba roniti rano ujutro ili u kasno poslijepodne. Tada igra svjetla i tame poprima onu pravu mistiku pa imate dojam da se nalazite usred kulisa za kakav horor film.