Brijuni

Brijuni su arhipelag od 14 malih otoka u sjevernom Jadranu, uz zapadnu obalu Istre, proglašen nacionalnim parkom 1983. godine. Na Velom Brijunu, najvećem otoku, otkriveno je preko 200 otisaka dinosaura iz krednog razdoblja, a otočje je od 1947. do 1979. bilo ljetna rezidencija predsjednika Josipa Broza Tita, gdje je 1956. održan sastanak koji je postavio temelje Pokreta nesvrstanih. Danas je poznat i po safari parku s egzotičnim životinjama koje su strani državnici darivali Titu, bogatoj rimskoj i bizantskoj baštini te raznolikom podmorju.

Opis područja

Geografski položaj. Brijuni su arhipelag od 14 malih otoka i otočića u sjevernom Jadranu, uz zapadnu obalu Istre, nasuprot Fažani i Puli. Najveći je Veli Brijun (5,6 km²), udaljen tek oko 2 kilometra od kopna, a slijedi ga Mali Brijun (1,07 km²).

Povijest zaštite. Brijunsko otočje proglašeno je nacionalnim parkom 1983. godine odlukom Sabora, a Javna ustanova Nacionalni park Brijuni osnovana je 1996. iz ranijeg javnog poduzeća koje je upravljalo otocima. Zaštitom je obuhvaćeno svih 14 otoka te okolno more s podmorjem.

Geologija. Otoci su građeni od vapnenaca, a najznačajniji geološki fenomen su otisci dinosaura otkriveni na četiri nalazišta na Velom Brijunu - preko 200 tragova iz krednog razdoblja, danas dio uređenog Parka dinosaura.

Klima. Umjerena sredozemna klima s blagim, vlažnim zimama i toplim, suhim ljetima, tipična za sjeverni Jadran.

Hidrologija i reljef. Reljef je blago valovit, s niskim vapnenačkim grebenima i plitkim uvalama. Na Velom Brijunu nalazi se i Brijunsko jezero, stanište rijetke i ugrožene barske kornjače.

Morski ekosustav

Podmorje Brijuna odlikuje bogatstvo mekušaca, spužvi, rakova i riba. Plemenita periska (Pinna nobilis), morske kornjače i dobri dupini povremeno se pojavljuju u okolnim vodama. Zabilježene su i endemske vrste poput jadranskog bračića i jadranskog ciganina (plaštenjaka).

Biljni svijet

Na Velom Brijunu zabilježeno je oko 600 autohtonih biljnih vrsta mediteranskog karaktera - makija, šume hrasta crnike i lovora te borove sastojine. Posebnost su i egzotične vrste unesene tijekom desetljeća kao diplomatski darovi - cedrovi, bambusi i piramidalne tise, zasađene u doba kad je otok bio Titova rezidencija.

Životinjski svijet

Safari park

Brijunski safari park, osnovan u doba Titove rezidencije, dom je egzotičnih životinja koje su na dar dobivali strani državnici i diplomati - među njima slon Lanka (dar Indire Gandhi), zebre, nilgau antilope, zebui i vodeni bivoli. U etno-parku danas žive i istarska goveda, ovce, magarci i koze.

Ptice

Ornitološki rezervat Saline, tri slana jezerca ukupne površine oko 3,2 hektara, stanište je galebova, čigri, kormorana i brojnih sjevernih ptica selica.

Šišmiši i gmazovi

Izoliranost otočja i strogi režim zaštite učinili su Brijune iznimno pogodnim staništem za šišmiše - zabilježeno je do 18 vrsta. U Brijunskom jezeru živi i rijetka, ugrožena barska kornjača.

U okolnim vodama povremeno se pojavljuju dobri dupini, a među zaštićenim vrstama su i morske kornjače te plemenita periska.

Ugrožene vrste

Barska kornjača - rijetka i ugrožena, stanište u Brijunskom jezeru

Plemenita periska (Pinna nobilis) - strogo zaštićena, kritično ugrožena diljem Sredozemlja

Dobri dupin (Tursiops truncatus) - Natura 2000 vrsta

Više vrsta šišmiša, osjetljivih na uznemiravanje staništa

Invazivne vrste

Na širem području Istarske županije kao najistaknutije invazivne vrste bilježe se plavi rak (Callinectes sapidus), nutrija (Myocastor coypus) i crvenouha kornjača (Trachemys scripta), no potvrđena prisutnost unutar granica parka trenutno nije sustavno dokumentirana u javno dostupnim izvorima.

Kulturna i povijesna baština

Dinosaurski tragovi - preko 200 otisaka iz krednog razdoblja na četiri nalazišta, danas Park dinosaura.

Rimske vile - ostaci dviju rimskih vila (2. st. pr. Kr.) te bizantski kastrum.

Kupelwieserovo doba - bečki industrijalac Paul Kupelwieser pretvorio je otoke u ekskluzivno ljetovalište krajem 19. i početkom 20. stoljeća; 1900./1901. mikrobiolog Robert Koch uspješno je iskorijenio malariju na otoku, a 1922. ovdje je otvoreno jedno od prvih igrališta za golf s 18 rupa u ovom dijelu Europe.

Titova rezidencija - od 1947. do 1979. Brijuni su bili ljetna rezidencija predsjednika Josipa Broza Tita, koji je ovdje ugostio gotovo 100 stranih državnika i brojne filmske zvijezde. Godine 1956. na otocima je održan sastanak koji je postavio temelje Pokreta nesvrstanih (Tito, Nehru, Naser), a 1991. ovdje je potpisan Brijunski sporazum kojim je okončan rat u Sloveniji i dogovoren tromjesečni moratorij na osamostaljenje Hrvatske i Slovenije.

Posjet parku - pravila ponašanja

Pristup: Veli Brijun posjećuje se isključivo organiziranim obilaskom u pratnji turističkog vlakića ili vodiča, uz prethodnu najavu i brodski prijevoz iz Fažane.

Kretanje: dopušteno isključivo označenim stazama i cestama unutar parka.

Ribolov i sakupljanje: zabranjeni bez posebnog odobrenja.

Kućni ljubimci: nisu dopušteni radi zaštite safari parka i divljih životinja.

Znanstvena istraživanja

Istraživanja dinosaurskih tragova na Velom Brijunu (kredni period) - paleontološka dokumentacija Javne ustanove.

Plan upravljanja Nacionalnim parkom Brijuni (2016.-2025.), Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" - službeni dokument s podacima o zoniranju i ciljevima očuvanja.

Povezani sadržaji

Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju

Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (službena stranica Javne ustanove "Nacionalni park Brijuni", Hrvatska enciklopedija/Wikipedija, znanstveni i stručni članci). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.