Mljet
Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadni dio istoimenog otoka u južnoj Dalmaciji i najstarije je zaštićeno prirodno područje na Jadranu - proglašen je još 1960. godine. Njegov zaštitni znak su dva duboka slana jezera, Veliko i Malo, povezana s otvorenim morem uskim Solinskim kanalom; usred Velikog jezera, na otočiću Svete Marije, stoji benediktinski samostan iz 12. stoljeća. Otok je 1910. godine bio i poprište neobičnog eksperimenta - unosa malih indijskih mungosa radi suzbijanja otrovnica, danas dijela zanimljive, ali dvojbene ekološke priče parka.
Opis područja
Geografski položaj. Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na krajnjem jugu hrvatskog Jadrana. Zaštićeno područje uključuje kopno, dva slana jezera te pojas mora širine 500 metara od najistaknutijeg rta, uz naselja Goveđari, Polače i Pomenu na rubu parka.
Povijest zaštite. Mljet je 11. studenoga 1960. godine proglašen nacionalnim parkom - prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Sredozemlju i najstarije zaštićeno prirodno područje na hrvatskom Jadranu.
Geologija. Otok je građen od vapnenaca, s izraženim krškim reljefom i dva duboka jezera nastala potapanjem krških udolina morskom vodom.
Klima. Izražena sredozemna klima s blagim zimama i vrućim, suhim ljetima, uz gustu borovu i hrastovu šumu koja prekriva velik dio otoka.
Hidrologija i reljef. Srce parka čine dva jezera - Veliko (1,45 km², dubine do 46 m) i Malo (0,24 km², dubine do 29 m) - zapravo duboki morski zaljevi povezani s otvorenim morem uskim Solinskim kanalom, zbog čega im razina i slanost prate plimu i oseku.
Morski i jezerski ekosustav
Veliko i Malo jezero, iako slana i pod utjecajem mora, funkcioniraju kao poluzatvoreni ekosustavi s vlastitom dinamikom temperature i strujanja, različitom od otvorenog mora. Priobalne vode parka bogate su morskim staništima tipičnim za južni Jadran, s posidonijskim livadama i stjenovitim dnom.
Biljni svijet
Velik dio otoka prekrivaju guste šume alepskog bora i hrasta crnike, uz tipičnu sredozemnu makiju. Park je poznat kao jedno od najbolje očuvanih šumskih staništa na hrvatskim otocima.
Životinjski svijet
Mali indijski mungos
Godine 1910. austrougarsko Ministarstvo poljoprivrede unijelo je na Mljet 11 primjeraka malog indijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) kako bi se suzbila populacija otrovnica. Mungosi su se dobro prilagodili i namnožili te su u dvadesetak godina gotovo istrijebili otrovne zmije s otoka - danas se, međutim, sama vrsta smatra unesenom, invazivnom vrstom koja utječe na izvornu faunu.
Gmazovi
Na otoku je zabilježeno pet vrsta zmija i četiri vrste guštera, čija je brojnost i danas pod utjecajem prisutnosti mungosa.
More
Priobalne vode parka stanište su raznolike sredozemne morske faune, uključujući beskralježnjake vezane uz posidonijske livade i stjenovita staništa.
Ugrožene vrste
Izvorne vrste zmija i guštera, čije su populacije desetljećima pod pritiskom unesenog mungosa
Posidonijske livade i stjenovita morska staništa uz obalu parka, zaštićena kao Natura 2000 stanišni tip
Invazivne vrste
Mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus), unesen 1910. godine radi suzbijanja otrovnica, danas je najpoznatija invazivna vrsta na Mljetu - uspješno je smanjio broj zmija, no istovremeno je promijenio ravnotežu izvorne faune otoka, što ga čini jednim od najstarijih i najbolje dokumentiranih primjera unosa strane vrste na hrvatskom Jadranu.
Kulturna i povijesna baština
Benediktinski samostan na otočiću Svete Marije - osnovan u 12. stoljeću usred Velikog jezera, okružen mediteranskim parkom; jedan od najprepoznatljivijih simbola parka.
Legenda o Odiseju - prema pučkoj predaji, Mljet se poistovjećuje s otokom nimfe Kalipso iz Homerove Odiseje, gdje je Odisej navodno proveo nekoliko godina.
Posjet parku - pravila ponašanja
Kupanje: dopušteno u jezerima i na označenim mjestima uz obalu.
Ronjenje: dopušteno uz poštivanje pravila parka, uz preporuku korištenja ovlaštenih ronilačkih centara.
Kretanje: dopušteno označenim stazama i cestama; biciklizam i pješačenje oko jezera među najpopularnijim su aktivnostima.
Ribolov: rekreacijski ribolov dopušten je samo uz posebnu dozvolu Javne ustanove.
Znanstvena istraživanja
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Mljet (2017.-2026.), Javna ustanova "Nacionalni park Mljet" - službeni dokument s podacima o zoniranju i ciljevima očuvanja.
Povijesna i ekohistorijska istraživanja unosa malog indijskog mungosa na Mljet 1910. godine i njegovog utjecaja na izvornu faunu.
Povezani sadržaji
Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (službena stranica Javne ustanove "Nacionalni park Mljet", Hrvatska enciklopedija/Wikipedija, znanstveni i stručni članci). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.