Lastovsko otočje

Park prirode Lastovsko otočje jedan je od najizoliranijih i najočuvanijih dijelova hrvatskog Jadrana - arhipelag od 46 otoka, otočića, hridi i grebena oko najvećeg otoka Lastova, proglašen 2006. godine. Veći dio druge polovice 20. stoljeća otok je bio zatvorena vojna zona nedostupna posjetiteljima, što je, paradoksalno, sačuvalo njegovu prirodu gotovo netaknutom - 70% površine prekriva šuma, a u moru obitavaju dupini, morske kornjače i livade zaštićene posidonije. Jugoslavenska vojska napustila je otok tek 1992. godine, otvorivši ga svijetu.

Opis područja

Geografski položaj. Lastovsko otočje nalazi se u najjužnijem dijelu hrvatskog Jadrana, oko 14 kilometara južno od Korčule, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Park obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena oko dva najveća - Lastova i Sušca - a njegove granice na moru omeđuju kameni svjetionici na Sušcu, Tajanu, Glavatoj i Struzi.

Povijest zaštite. Cijelo otočje proglašeno je parkom prirode 29. rujna 2006. godine. No njegova priroda ostala je iznimno očuvana i zahvaljujući okolnosti koja sa zaštitom prirode nema izravne veze - tijekom druge polovice 20. stoljeća Lastovo je bilo zatvorena vojna zona Jugoslavenske narodne armije, nedostupna stanovništvu izvan otoka i strancima, poput susjednog Visa. U planini iznad naselja Lastovo iskopani su tajni podzemni kompleksi s više stotina metara hodnika, prostorijama za boravak i zapovjedništvo, uključujući i sklonište predviđeno za slučaj nuklearnog rata. Vojska je otok napustila tek 30. svibnja 1992. godine, kao posljednji otok u Hrvatskoj koji je prestao biti vojna zona - a desetljeća ograničenog pristupa neizravno su sačuvala krajolik od masovnijeg razvoja.

Geologija. Otočje je građeno od vapnenačkih i dolomitnih stijena, s krškim reljefom, vrtačama i podzemnim špiljama. Obala je razvedena nizom uvala, hridi i podmorskih špilja, a najviša točka otoka je vrh Hum (417 m) iznad naselja Lastovo, s kapelicom sv. Jurja iz 15. stoljeća.

Klima. Sredozemna klima s blagim zimama i toplim, suhim ljetima; temperature se kreću od prosječnih 8,3°C u siječnju do 24,9°C u kolovozu, uz oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prevladavaju jugoistočni i sjeverozapadni vjetrovi.

Hidrologija i reljef. Kao i većina jadranskih otoka, Lastovo nema stalnih tekućica - krajolik obilježavaju kamenita polja, terase i suhozidi nastali stoljećima poljoprivrede, uz guste borove i hrastove šume koje danas prekrivaju oko 70% površine otoka, čime je Lastovo, uz Mljet, jedan od najšumovitijih hrvatskih otoka.

Morski ekosustav

Morski dio čini gotovo tri četvrtine površine parka (143 km² od ukupnih 196 km²). Plitka priobalna dna prekrivaju ugrožene i zaštićene livade posidonije, dok podmorske špilje i hridi pružaju stanište bogatom svijetu beskralježnjaka i riba. U otvorenim vodama redovito se mogu vidjeti kratkokljuni obični dupin i dobri dupin, a povremeno i morske kornjače - glavata i zelena želva. Na osamljenim hridima špilje Medjedine nekoć je obitavala i sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - premda je danas u tim vodama više ne nalazimo, povremeni susreti otočana s pojedinačnim jedinkama i dalje hrane nadu u njezin povratak.

Biljni svijet

Lastovsko otočje jedno je od botanički najbogatijih i najočuvanijih područja Sredozemlja - zabilježeno je oko 810 biljnih vrsta, uključujući endeme, stenoendeme i vrste koje su na drugim dijelovima Jadrana već iščezle. Guste borove i hrastove šume, mediteranska makija i tradicionalno obrađivane terase s vinogradima i maslinicima izmjenjuju se diljem otoka.

Životinjski svijet

Kralježnjaci

Zabilježeno je 175 vrsta kralježnjaka, od kojih je 71 vrsta ugrožena na nacionalnoj, a 37 vrsta na europskoj razini.

Šišmiši

Brojne lastovske špilje, poput špilje Medjedine, dom su šišmišima koji u njima nalaze sklonište ili mjesta za razmnožavanje - u samoj Medjedini obitavaju tri ugrožene vrste šišmiša.

Ptice

Na osamljenom otočiću Zaklopatica gnijezdi rijetka morska ptica gregula (Puffinus yelkouan).

Ugrožene vrste

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - povijesno prisutna na hridima Medjedine, danas iznimno rijetka

Gregula (Puffinus yelkouan) - gnijezdi na otočiću Zaklopatica

Tri vrste šišmiša u špilji Medjedini

Livade posidonije (Posidonia oceanica) - zaštićeno morsko stanište

71 vrsta kralježnjaka ugroženih na nacionalnoj razini

Kulturna i povijesna baština

Vojna baština. Tijekom druge polovice 20. stoljeća Lastovo je bilo strogo zatvorena vojna zona JNA - u planini iznad naselja Lastovo iskopani su kilometri tajnih tunela, zapovjednih prostorija i skloništa, uključujući i onog predviđenog za slučaj nuklearnog rata. Danas su dijelovi te podzemne mreže dostupni za posjete.

Kapela sv. Jurja - na vrhu Huma, iz 15. stoljeća.

Bazilika sv. Petra u Ublima - ranokršćanska građevina iz 6. stoljeća.

Knežev dvor i fumari - naselje Lastovo poznato je po prepoznatljivim ukrasnim dimnjacima ("fumarima") na tradicijskim kućama te po Kneževom dvoru, nekadašnjem sjedištu mletačke uprave.

Posjet parku - pravila ponašanja

Sidrenje: dopušteno uz naplatu veza na određenim mjestima; izvan njih podliježe pravilima Javne ustanove.

Ronjenje i kupanje: dopušteno, uz poštivanje zona posebne zaštite oko špilja i staništa posidonije.

Posjet vojnim tunelima i kulturnim znamenitostima: preporučuje se organiziran obilazak s vodičem.

Zaštita prirode: sakupljanje biljaka, životinja i speleoloških obilježja bez odobrenja Javne ustanove nije dopušteno.

Znanstvena istraživanja

Primjeri relevantne dokumentacije (uz recenziju i pune bibliografske podatke prije objave):

Plan upravljanja Parkom prirode Lastovsko otočje (Javna ustanova "Park prirode Lastovsko otočje") - službeni dokument s podacima o zoniranju, površinama i ciljevima očuvanja.

Botanička i speleološka istraživanja otočja koja dokumentiraju bogatstvo endemske flore i faune špilja poput Medjedine.

Povezani sadržaji

Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju

Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (službena stranica Javne ustanove "Park prirode Lastovsko otočje", Hrvatska enciklopedija/Wikipedija, stručni i turistički članci). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.