Lonjsko polje
Lonjsko polje je najveće zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj i cijelom slivu Dunava, prostire se aluvijalnom ravnicom rijeke Save između Siska i Nove Gradiške. Sezonske poplave stoljećima oblikuju poplavne šume hrasta lužnjaka, vlažne livade i tradicionalni način života lokalnog stanovništva. Park je utočište bijele i crne rode, štekavca, žličarke i kosca, a selo Čigoč je 1994. godine proglašeno Europskim selom roda. Na tradicionalnim pašnjacima i danas pase izvorna pasmina posavskog konja, dok posebni ornitološki rezervat Krapje đol čuva najveću koloniju bijele žličarke u Hrvatskoj.
Opis područja
Geografski položaj. Park prirode Lonjsko polje proteže se aluvijalnom ravnicom rijeke Save, u njenom srednjem toku, od područja istočno od Siska do područja zapadno od Nove Gradiške, uz tok rijeke Lonje po kojoj je dobio ime. Park obuhvaća tri velika poplavna polja - Lonjsko, Mokro i Poganovo - i administrativno se nalazi u Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Povijest zaštite. Javna ustanova koja upravlja parkom osnovana je 1998. godine, sa sjedištem u selu Krapje, u općini Jasenovac. Zbog svoje iznimne važnosti za vodene ptice, park je uvršten na Ramsarski popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja i u potpunosti je zaštićen kroz europsku ekološku mrežu Natura 2000, uz status važnog područja za ptice (IBA) prema Direktivi o pticama EU.
Geologija i nastanak. Lonjsko polje nastalo je tisućljetnim djelovanjem rijeke Save i njenih pritoka koje su tijekom poplava taložile riječne nanose u širokoj aluvijalnoj ravnici. Rezultat je jedno od posljednjih velikih i najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi.
Klima. Umjereno kontinentalna klima nizinske Posavine, s hladnim zimama i toplim ljetima.
Hidrologija i reljef. Poplave su temeljni pokretač cijelog ekosustava Lonjskog polja - zbog periodične plavne dinamike Save i njenih pritoka, livade, sjenokoše i pašnjaci gotovo svake godine budu 30 do 100 dana potpuno ili djelomično poplavljeni. Ta izmjena vode i suše stoljećima oblikuje i prirodu i način života lokalnog stanovništva, koje je svoje naselje i gospodarstvo prilagodilo suživotu s rijekom.
Vodeni ekosustav
Lonjsko polje je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom slivu Dunava. Sezonske poplave stvaraju mozaiku plavljenih šuma, vlažnih livada, bara i rukavaca koji su ključno stanište za vodene i močvarne ptice. Poseban ornitološki rezervat Krapje đol dom je najveće kolonije bijele žličarke u Hrvatskoj, koja ovdje gnijezdi u mješovitoj koloniji sa sivom čapljom, purpurnom čapljom, malom bijelom čapljom, čapljicom danguba i gakom.
Biljni svijet
Park prekrivaju poplavne šume hrasta lužnjaka, običnog graba i poljskog jasena - jedan od najreprezentativnijih sačuvanih kompleksa nizinskih poplavnih šuma u čitavoj zapadnoj Palearktici. Šume čine oko 60% površine parka, dok vlažni travnjaci i pašnjaci zauzimaju otprilike trećinu. Zabilježeno je oko 550 biljnih vrsta, od kojih je dio ugrožen ili na rubu izumiranja u europskim razmjerima.
Životinjski svijet
Ptice
Lonjsko polje jedno je od najvažnijih ornitoloških područja u Europi. Najznačajnije indikatorske vrste, čija prisutnost svjedoči o očuvanosti staništa i tradicionalnog krajobraza, jesu bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), štekavac (Haliaeetus albicilla), žličarka (Platalea leucorodia) i kosac (Crex crex). Selo Čigoč, u kojem gotovo svaka kuća ima svoje gnijezdo rode, proglašeno je 1994. godine "Europskim selom roda".
Sisavci
Na tradicionalnim pašnjacima parka i danas se uzgaja posavski konj - autohtona hrvatska pasmina prilagođena životu na vlažnim poplavnim terenima, čije je pašarenje stoljećima oblikovalo otvorene travnjačke površine parka.
Ugrožene vrste
Štekavac (Haliaeetus albicilla) - strogo zaštićena, jedna od najvećih europskih grabljivica
Crna roda (Ciconia nigra) - rijetka gnjezdarica poplavnih šuma
Žličarka (Platalea leucorodia) - kolonija u Krapje đolu značajna za cijelu europsku populaciju vrste
Kosac (Crex crex) - vrsta ovisna o tradicionalnom, kasnom košenju vlažnih livada
Invazivne vrste
Trenutno nema sustavno dokumentiranih invazivnih vrsta specifičnih za Lonjsko polje u javno dostupnim izvorima - presjek stanja nadolazi kroz redovito praćenje Javne ustanove.
Kulturna i povijesna baština
Tradicionalna posavska drvena arhitektura - sela poput Čigoča i Krapja poznata su po očuvanim drvenim kućama na starinski način, prilagođenim životu uz rijeku i povremene poplave.
Posavski konj - izvorna hrvatska pasmina, simbol tradicionalnog stočarstva Lonjskog polja.
Čigoč - Europsko selo roda - selo proglašeno 1994. godine, danas jedna od prepoznatljivijih turističkih atrakcija parka.
Posjet parku - pravila ponašanja
Kretanje: preporučeno je kretanje označenim edukativnim i biciklističkim stazama; dio parka periodično je nedostupan zbog poplava.
Promatranje ptica: u strogo zaštićenim ornitološkim rezervatima (npr. Krapje đol) potrebno je poštovati propisane udaljenosti i izbjegavati uznemiravanje kolonija tijekom gniježđenja.
Sakupljanje i lov: ribolov i lov dopušteni su samo pod uvjetima propisanim internim aktima Javne ustanove; sakupljanje biljaka bez odobrenja zabranjeno je.
Kućni ljubimci: moraju biti na povodcu, posebice u blizini ornitoloških rezervata.
Znanstvena istraživanja
Primjeri relevantne dokumentacije (uz recenziju i pune bibliografske podatke prije objave):
Ramsar Sites Information Service - dokumentacija za lokalitet Lonjsko polje (br. 584).
Popis ciljnih vrsta i staništa Natura 2000 područja Lonjsko polje (Javna ustanova "Park prirode Lonjsko polje").
Plan upravljanja Parkom prirode Lonjsko polje.
Povezani sadržaji
Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (službena stranica Javne ustanove "Park prirode Lonjsko polje", Ramsar Sites Information Service, Hrvatska enciklopedija/Wikipedija). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.