Zagorske gore
Park prirode Zagorske gore najmlađi je hrvatski park prirode, proglašen tek 6. ožujka 2026. godine kao trinaesti po redu. Obuhvaća četiri gorska masiva sjeverozapadne Hrvatske - Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljske gore i Ravnu goru - te Bednjanski kraj, na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Park se proteže na 30.087 hektara i štiti bogatu mrežu šumskih staništa, livada, špilja i vodenih tokova rijeke Bednje, uz Ivanščicu prepoznatu kao jedno od 94 botanički najvažnija područja Hrvatske, s čak 33 vrste orhideja.
Opis područja
Geografski položaj. Park prirode Zagorske gore nalazi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Obuhvaća četiri gorska masiva - Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljske gore i Ravnu goru - te dolinu rijeke Bednje i okolni Bednjanski kraj. U Varaždinskoj županiji park zahvaća područja gradova Ivanca, Novog Marofa i Lepoglave te općina Bednja, Klenovnika i Donje Voće.
Povijest zaštite. Inicijativa za zaštitu ovog područja pokrenuta je još 2009. godine, stručna dokumentacija izrađena je 2013., inicijativa obnovljena 2021., a konačna stručna podloga dovršena je 2024. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 6. ožujka 2026. godine proglasio Zakon o proglašenju Parka prirode Zagorske gore - trinaesti po redu hrvatski park prirode i najmlađe hrvatsko zaštićeno područje ovog ranga. Izvorni prijedlog površine od 30.187,38 ha smanjen je amandmanom za 99,62 ha izuzimanjem područja Cerja Jesenjskog u općini Jesenje, planiranog za industrijsku zonu.
Geologija. Park obuhvaća raznoliku geološku građu sjeverozapadnohrvatskog gorja, s brojnim speleološkim objektima - zabilježeno je 114 špilja i jama s bogatom, pretežno endemskom špiljskom faunom.
Klima. Umjereno kontinentalna klima s hladnijim zimama na višim nadmorskim visinama i toplijim ljetima u dolinama, tipična za sjeverozapadnu Hrvatsku.
Hidrologija i reljef. Rijeka Bednja i njezini pritoci oblikuju vodena staništa i mokrišta parka, dok najviši vrh Ivanščice doseže 1.060 metara, čineći je najvišom planinom hrvatskog Zagorja.
Šumski i krški ekosustav
Park štiti raznolika prirodna staništa - šumske zajednice, mozaik travnjaka, vodena staništa rijeke Bednje, mokrišta te sustav špilja i jama. Unutar granica parka nalazi se osam Natura 2000 ekoloških zona s 33 ciljna staništa i vrste, tri zaštićena područja, dva spomenika prirode i jedna park-šuma.
Biljni svijet
Ivanščica je zbog svog iznimnog biljnog bogatstva proglašena jednim od 94 botanički najvažnija područja Hrvatske. Njezine šume kriju čak 33 vrste orhideja, a raznolikost staništa - od nizinskih šuma do planinskih vrhova - podržava bogatu i slojevitu vegetaciju cijelog parka.
Životinjski svijet
Špiljska fauna
Sa 114 zabilježenih speleoloških objekata, park je važno stanište bogate, pretežno endemske špiljske faune sjeverozapadne Hrvatske.
Ostale skupine
Detaljni popisi vrsta ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova parka tek se prikupljaju u sklopu izrade upravljačkog plana novoosnovanog parka - podaci će biti dopunjeni kada budu javno dostupni.
Ugrožene vrste
33 vrste orhideja zabilježene na Ivanščici, među najvećim bogatstvom orhideja u kontinentalnoj Hrvatskoj
Endemska špiljska fauna u 114 speleoloških objekata parka
33 ciljna staništa i vrste unutar osam Natura 2000 zona parka
Invazivne vrste
Trenutno nema sustavno dokumentiranih invazivnih vrsta specifičnih za Park prirode Zagorske gore u javno dostupnim izvorima - park je proglašen tek 2026. godine, a upravljačka ustanova i sustavno praćenje tek se uspostavljaju.
Kulturna i povijesna baština
Bednjanski kraj i podnožja Ivanščice i Strahinjščice dio su tradicionalnog zagorskog krajolika s dugom poviješću ruralnog života, vinogradarstva na blažim padinama i tradicijske arhitekture. Dugotrajan, sedamnaestogodišnji put od prve inicijative za zaštitu (2009.) do konačnog proglašenja (2026.) sam po sebi svjedoči o vrijednosti koju lokalna zajednica i struka pridaju očuvanju ovog krajolika.
Posjet parku - pravila ponašanja
Planinarenje: dopušteno označenim stazama na Ivanščici, Strahinjščici i Ravnoj gori.
Speleologija: ulazak u špilje i jame preporučuje se isključivo organiziranim skupinama uz odgovarajuću opremu i, gdje je propisano, odobrenje.
Zaštita prirode: sakupljanje biljaka (uključujući orhideje) i uznemiravanje divljih životinja nije dopušteno.
Ostale aktivnosti zahtijevaju odobrenje nadležne javne ustanove, čije se osnivanje očekuje uredbom Vlade.
Znanstvena istraživanja
Primjeri relevantne dokumentacije (uz recenziju i pune bibliografske podatke prije objave):
Stručna podloga za proglašenje Parka prirode Zagorske gore (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, 2024.).
Istraživanja špiljske faune Ivanščice i Ravne gore ("Ivanščica i Ravna gora - Dinaridi i Alpe").
Povezani sadržaji
Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Hrvatska enciklopedija/Wikipedija, službena priopćenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stručna podloga za proglašenje parka). Park je proglašen tek 2026. godine pa je dostupna dokumentacija još ograničena - sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.