Žumberak - Samoborsko gorje
Žumberak - Samoborsko gorje je brežuljkasti park prirode na granici sa Slovenijom, gdje bukove šume, krški reljef i stoljetni suživot čovjeka i prirode čuvaju gotovo petinu cjelokupne hrvatske flore. Proglašen 1999. godine, park se prostire kroz Zagrebačku i Karlovačku županiju, a njegov krajolik obilježavaju ruševine srednjovjekovnih utvrda - Žumberak, Okić i Tuščak - te arheološko nalazište Budinjak, jedno od najvažnijih željeznodobnih nalazišta u Hrvatskoj. Najviši vrh, Sveta Gera (1.178 m), ujedno je i najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske.
Opis područja
Geografski položaj. Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća Samoborsko gorje i južne obronke Žumberačke gore na granici sa Slovenijom, najvećim dijelom u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji.
Povijest zaštite. Park prirode proglašen je 28. svibnja 1999. godine. Sjedište uprave nalazi se u Slanom Dolu kraj Samobora, s dodatnim informativnim centrima u Slanom Dolu, Budinjaku i nadzornom postajom u Grdanjcima.
Geologija. Park leži na granici između dinaridske karbonatne platforme i unutarnjih Dinarida, a krški teren - s ponikvama, dolinama, špiljama i jamama - zauzima oko 90% njegove površine.
Klima. Umjereno kontinentalna klima s izraženim godišnjim dobima, blago ublažena reljefom i šumskim pokrovom brežuljkastog krajolika.
Hidrologija i reljef. Najviši vrh cijelog parka je Sveta Gera (1.178 m) u Žumberačkoj gori, ujedno i najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske, dok je u Samoborskom gorju najistaknutiji vrh Japetić. Krški teren usmjerava velik dio oborinske vode u podzemlje, formirajući manje izvore i povremene tokove diljem parka.
Šumski ekosustav
Reljef, klima i stoljetni suživot čovjeka s prirodom oblikovali su iznimno bogat i raznolik krajolik. Parkom dominiraju bukove šume, a na nižim, toplijim položajima šume hrasta medunca i crnoga graba. Livade i pašnjaci, nastali stoljetnom tradicionalnom ispašom, danas su utočište brojnim rijetkim i osjetljivim vrstama.
Biljni svijet
Na području parka raste gotovo petina svih biljnih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj - iznimno visok udio za relativno malo područje, posljedica raznolikosti staništa od vlažnih dolina do suhih vapnenačkih grebena. Na livadama uspijeva više od 40 karakterističnih vrsta, među kojima se posebno ističu rijetke i osjetljive vrste orhideja i ljiljana, dok stijene i stare šume naseljavaju bogate zajednice mahovina, lišajeva i gljiva.
Životinjski svijet
Sisavci
Šume Žumberka i Samoborskog gorja povremeno posjećuju i veliki sisavci karakteristični za dinarsko gorje - medvjed i vuk - iako su znatno rjeđi nego na samom Velebitu ili u Gorskom kotaru.
Ptice, vodozemci i gmazovi
Šumska staništa naseljavaju jastreb kokošar i druge grabljivice, dok potoke prati vodenkos i planinska pastirica. Među gmazovima zabilježene su i otrovnice poskok i riđovka, uz niz drugih zmija i vodozemaca karakterističnih za brežuljkasta staništa.
Ugrožene vrste
Medvjed i vuk - strogo zaštićene vrste velikih zvijeri, povremeno prisutne
Divlje orhideje i ljiljani - rijetke i osjetljive biljne vrste livadskih staništa, zakonom zaštićene
Više vrsta zmija (poskok, riđovka) pod zaštitom kao dio prirodne baštine parka
Invazivne vrste
Sustavno dokumentiranih invazivnih vrsta specifičnih za park prirode Žumberak - Samoborsko gorje trenutno nema u javno dostupnim izvorima; nadzor provodi Javna ustanova u sklopu redovitog praćenja stanja.
Kulturna baština
Stari gradovi Žumberak, Okić i Tuščak - ruševine srednjovjekovnih utvrda razasutih po grebenima parka, svjedoci burne pogranične povijesti područja.
Arheološko nalazište Budinjak - jedno od najvažnijih željeznodobnih (halštatskih) nalazišta u Hrvatskoj, s nekropolom kod Gornje Vasi, te tragovima rimskog razdoblja.
Latobička nekropola u Brateljima - dodatno arheološko nalazište iz antičkog razdoblja.
Posjet parku - pravila ponašanja
Kretanje: preporučeno isključivo označenim planinarskim i biciklističkim stazama.
Sakupljanje: branje zaštićenih biljnih vrsta (orhideje, ljiljani) zabranjeno je bez posebnog odobrenja Javne ustanove.
Posjet arheološkim nalazištima: Budinjak i stari gradovi dostupni su uz poštivanje uputa Javne ustanove i lokalnih informativnih centara.
Vatra: loženje vatre dopušteno je isključivo na za to određenim mjestima.
Znanstvena istraživanja
Primjeri relevantne dokumentacije (uz recenziju i pune bibliografske podatke prije objave):
Plan upravljanja Parkom prirode Žumberak - Samoborsko gorje 2017.-2026. (Javna ustanova "Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje").
Prostorni plan Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje.
Arheološka istraživanja nalazišta Budinjak - željeznodobna i rimska nekropola.
Povezani sadržaji
Vrste zabilježene u parku dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (službena stranica Javne ustanove "Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje", Plan upravljanja parkom, znanstveni i stručni članci, Hrvatska enciklopedija/Wikipedija). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.