Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija: od ukupno 9.272 km² površine oko 81 % otpada na more, a obala je duga više od 1.000 km. Obuhvaća Korčulu, Mljet, Lastovo, Elafite i poluotok Pelješac, Dubrovnik s Lokrumom te dolinu i deltu Neretve, jedinu pravu deltu u Hrvatskoj i močvaru međunarodne važnosti. Ovdje su Nacionalni park Mljet sa slanim jezerima, Park prirode Lastovsko otočje s najvažnijim kolonijama morskih ptica na Jadranu i Malostonski zaljev, zaštićen zbog uzgoja kamenica. Na ušću Neretve od 2004. živi invazivni plavi rak, a kod Cavtata, Korčule i Lastova potvrđena je i invazivna lavlja riba.
Opis područja
Najjužnija i najviše okrenuta moru. Dubrovačko-neretvanska županija proteže se od doline Neretve do Prevlake na granici s Crnom Gorom. Kopno zauzima 1.782,49 km², a pripadno more 7.489,88 km², što je oko 81 % ukupne površine županije. Obala je duga 1.024,63 km.
Otoci i poluotok. Najveći otoci su Korčula, Mljet i Lastovo, a ispred Dubrovnika leže Elafiti (Koločep, Lopud, Šipan i manji otočići) i Lokrum. Poluotok Pelješac s Malostonskim zaljevom zatvara Neretvanski kanal i jedno je od najvažnijih područja uzgoja školjkaša na Jadranu.
Dolina i delta Neretve. Na sjeverozapadu županije Neretva tvori jedinu pravu deltu u Hrvatskoj - mozaik rukavaca, laguna, trščaka i plodnih polja. Slatka voda Neretve utječe na cijeli Neretvanski kanal i Malostonski zaljev, gdje se miješa s morem i stvara uvjete pogodne za mrijest riba i rast školjkaša.
Krš i planine. Iznad Konavala diže se Sniježnica Konavoska s Ilijinim vrhom (1234 m), najvišim vrhom županije i najjužnijim hrvatskim planinskim hrptom višim od 1000 m. Krško podzemlje bogato je špiljama, od kojih je nekoliko zaštićeno kao spomenik prirode.
Zaštićena područja u županiji
U županiji su ukupno 42 zaštićena dijela prirode: nacionalni park, park prirode, 13 posebnih rezervata, 6 spomenika prirode, 7 značajnih krajobraza, 5 park-šuma, 8 spomenika parkovne arhitekture i jedan zaštićeni mineral. Većinom (35 područja) upravlja JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, a NP Mljet, PP Lastovsko otočje i Lokrum imaju vlastite javne ustanove. Arboretumom Trsteno upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Nacionalni park i park prirode
Nacionalni park Mljet (11. studenoga 1960.) - obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, ukupno 5.375 ha kopna i okolnog mora. Posebnost su slana jezera: Veliko jezero (1,45 km², do 46 m dubine) i Malo jezero (0,25 km², do 29 m dubine), povezana kanalom dugim 30 m. Upravo je u vodama parka nakon četiri desetljeća potvrđena sredozemna medvjedica.
Park prirode Lastovsko otočje (2006.) - 46 otoka, otočića i hridi; 53 km² kopna i 143 km² mora. U moru je zabilježeno 248 vrsta morske flore i 330 vrsta beskralježnjaka, a otočje je ključno gnijezdilište morskih ptica i odmorište na selidbenom putu Gargano - Palagruža - Lastovo - Pelješac.
Posebni rezervati
NazivGodinaOpis
Lokrum1948.Posebni rezervat šumske vegetacije, oko 600 m od Dubrovnika; treće najstarije zaštićeno područje u Hrvatskoj. Upravlja JU Rezervat Lokrum.
Kočje (Korčula)1962.Posebni rezervat šumske vegetacije.
Čempresada „Pod Gospu“1964.Posebni rezervat šumske vegetacije.
Prud1965.Močvarno područje u dolini Neretve.
Pod Gredom1974.Ornitološki rezervat, močvarno stanište.
Orepak1974.Posebni rezervat.
Mrkan, Bobara i Supetar1975.Otočići ispred Cavtata.
Malostonski zaljev1983.Posebni rezervat u moru, zaštićen zbog ekosustava važnog za uzgoj školjkaša. Zaljev je dug 28 km, prosječne dubine 15 m.
Ušće Neretve2020.Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat od četiri dijela (Parila, Galičak I, Galičak II i uvala Blace); odmorište i hranilište ptica te mrijestilište riba. Detaljno u odjeljku niže.
Modro oko i jezero Desne2020.Posebni ornitološki rezervat u delti Neretve; zaštita močvarnih ptica.
Kuti2020.Posebni ornitološki rezervat; gnijezdilište ptica i odmorište ptica selica.
Lokve u Majkovima2022.Herpetološki rezervat (vodozemci i gmazovi).
Značajni krajobrazi
NazivGodinaOpis
Rijeka dubrovačka1964.Krški estuarij rijeke Omble sjeverozapadno od Dubrovnika.
Predolac - Šibenica1968.Krajobraz kod Metkovića.
Otok Badija1969.Otok ispred grada Korčule s franjevačkim samostanom.
Konavoski dvori1975.Krajobraz u Konavlima.
Uvala Vučine (Pelješac)1975.Obalni krajobraz Pelješca.
Uvala Prapratno (Pelješac)1975.Obalni krajobraz Pelješca kod Stona.
Spomenici prirode
NazivGodinaOpis
Špilja Šipun (Cavtat)1963.Špilja kod Cavtata.
Močiljska špilja1963.Speleološki objekt.
Vela spila (Vela Luka, Korčula)1966.Špilja iznad Vele Luke, jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta na Jadranu.
Gromačka špilja1986.Speleološki objekt.
Uz to su zaštićene park-šume (npr. Donje i Gornje Čelo na Koločepu, Ošjak kod Vele Luke, Hober na Korčuli, Velika i Mala Petka u Dubrovniku) te spomenici parkovne arhitekture, među njima Arboretum Trsteno i stare platane u Trstenom.
Delta Neretve i plavi rak - močvara na udaru invazivne vrste
Delta Neretve jedino je područje u Hrvatskoj gdje se rijeka ulijeva u more pravom deltom. Ovdje se dodiruju slatka, bočata i slana voda, a rukavci, lagune, trščaci i pješčani sprudovi čine jedno od najvažnijih odmorišta, zimovališta i gnijezdilišta ptica na jadranskom selidbenom putu. Delta je od 2. studenoga 1992. na popisu močvara međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji, a dio je i ekološke mreže Natura 2000 (POP HR1000031 i POVS HR5000031 Delta Neretve).
Zaštita ušća
Uredbom Vlade od 20. kolovoza 2020. (NN 94/2020) u delti su proglašena tri nova posebna rezervata kojima upravlja JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ:
RezervatKategorijaZašto je važan
Ušće NeretvePosebni ornitološko-ihtiološki rezervatČetiri dijela (Parila, Galičak I, Galičak II, uvala Blace) spajaju močvarni i morski krajobraz. Odmorište i hranilište ptica selica i zimovalica, mrijestilište riba i rastilište mlađi riba i rakova; područje slanuše (halofitske vegetacije).
Modro oko i jezero DesnePosebni ornitološki rezervatZaštita močvarnog ekosustava i raznolikosti staništa ptica močvarica.
KutiPosebni ornitološki rezervatZaštita gnijezdećih ptica i ptica selica na jadranskom selidbenom koridoru.
Za površinu Ramsarskog područja izvori navode između 11.500 i 12.932 ha, ovisno o načinu određivanja granica.
Plavi rak (Callinectes sapidus)
Podrijetlo: plavi rak je sjevernoamerička vrsta s atlantske obale, u Sredozemlje unesena brodovima.
Prvi nalazi na istočnom Jadranu: 2004. godine u hipersalinoj laguni (solani) kod Stona i na ušću Neretve, u laguni Parila.
Danas: na ušću Neretve ima stabilnu populaciju s odraslim i mladim jedinkama, a istraživanja su utvrdila veliku gustoću vrste upravo u posebnom rezervatu Ušće Neretve.
Šteta: natječe se za stanište i hranu s autohtonim rakovima i u delti Neretve potiskuje zelenog obalnog raka (Carcinus aestuarii).
Uklanjanje: u sklopu projekta CREW (Interreg Italija - Hrvatska) JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u srpnju 2021. izlovila je vršama 70 plavih rakova u laguni Parila i kod lučkog terminala Ploče te dala analizirati zdravstvenu ispravnost i nutritivnu vrijednost njihova mesa.
Dva pristupa upravljanju: sustavno uklanjanje i uništavanje ulovljenih jedinki ili komercijalno iskorištavanje kroz ribolov i gastronomiju, čime izlov postaje i gospodarska prilika.
Vidio si plavog raka? Fotografiraj ga i prijavi u SEADRIA. Svaki nalaz izvan delte Neretve pomaže pratiti koliko se brzo vrsta širi Jadranom.
Natura 2000 u županiji
Natura 2000 je europska ekološka mreža. Za razliku od zaštićenih područja, ona ne zabranjuje aktivnosti, nego traži da se ne ugroze ciljne vrste i staništa. U županiji su:
2 područja očuvanja značajna za ptice (POP): HR1000031 Delta Neretve i HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
69 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), među njima morska područja HR3000164 Sveti Andrija - podmorje, HR3000165 Uvala Slano, HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal i HR4000028 Elafiti, te brojna područja oko Pelješca, Korčule, Malostonskog zaljeva i Konavoskih stijena.
Prvo morsko područje za ptice (2025.): uredbom od 5. lipnja 2025. Hrvatska je prvi put proglasila morska POP područja, za kaukala (Calonectris diomedea) i gregulu (Puffinus yelkouan). Jedno od njih je Lastovski kanal. Istraživanja kretanja ptica na kojima se proglašenje temeljilo provedena su u PP Lastovsko otočje. Predložena područja Korčulanski kanal i Istočnomljetski kanal nisu uključena u mrežu.
Morski ekosustav
Livade posidonije (Posidonia oceanica) - prekrivaju plitka obalna dna oko otoka i služe kao mrijestilište i sklonište brojnih vrsta.
Koraligen i crveni koralj - na Lastovu i oko otoka zabilježena su naselja gorgonija, kolonije crvenog koralja i hvarski koralj (Madracis pharensis), vrsta opisana s Hvara.
Slana jezera Mljeta - Veliko i Malo jezero zapravo su morski zaljevi povezani s otvorenim morem uskim kanalom; jedinstven ekosustav na Jadranu.
Malostonski zaljev - dug 28 km, prosječne dubine 15 m i širine do 6,1 km. Čistoća i temperatura mora te dotok slatke vode iz Neretve čine ga iznimno pogodnim za uzgoj europske kamenice (Ostrea edulis) i dagnje. Prvi pisani tragovi trgovine kamenicama potječu iz 16. stoljeća, a uzgoj na drvenim konstrukcijama zabilježen je 1667. godine.
Estuariji i bočate vode - ušće Neretve s lagunama Parila i Blace te krški estuarij Omble (Rijeka dubrovačka); važna rastilišta mlađi riba.
Otvoreno more i kanali - Lastovski, Mljetski i Korčulanski kanal važna su hranilišta morskih ptica, osobito kaukala i gregule.
Biljni svijet
Morske cvjetnice: livade posidonije oko otoka, osobito u Lastovskom otočju.
Alge: na Lastovu, u Skrivenoj Luci, nalazi se jedna od rijetkih autohtonih populacija alge Caulerpa prolifera na Jadranu - ne treba je miješati s invazivnom grozdastom kaulerpom.
Kopno uz more: makija i šume alepskog bora i hrasta crnike; na Lokrumu zaštićena makija i botanički vrt.
Močvarna vegetacija delte: trščaci i halofitska vegetacija (slanuše) na ušću Neretve.
Životinjski svijet
Ribe
U Lastovskom otočju žive jastozi, kirnje, škrpine, hobotnice i sipe. Ušće Neretve važno je mrijestilište i rastilište riba, zbog čega je rezervat proglašen i ihtiološkim.
Morski sisavci
Dupini: u vodama Lastovskog otočja zabilježene su tri vrste dupina.
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - najugroženiji sisavac u Hrvatskoj. U hrvatskom dijelu Jadrana smatra se regionalno izumrlom (posljednja opažanja mladunaca: 1992. kod Mljeta i 1993. kod Palagruže), a posljednjih je godina medvjedica ponovno potvrđena u NP Mljet (prvi put nakon više desetljeća) i u dubrovačkom akvatoriju kod Danča. Na Lastovu je nekad boravila u Međedinim špiljama.
Kornjače
U vodama Lastovskog otočja zabilježene su dvije vrste morskih kornjača.
Morske ptice
Lastovsko otočje gnijezdilište je gregule (Puffinus yelkouan) i sredozemnog galeba (Larus audouinii), čija lastovska kolonija čini oko 70 % hrvatske populacije. Kaukal i gregula koriste Lastovski kanal kao hranilište, a delta Neretve jedno je od najvažnijih odmorišta i zimovališta ptica močvarica na Jadranu.
Beskralježnjaci
Crveni koralj, gorgonije, hvarski koralj, Tritonova truba (Charonia) i bačvaš (Tonna galea) na Lastovu.
Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon masovnog pomora u Sredozemlju; svako živo opažanje treba prijaviti.
Europska kamenica i dagnja u Malostonskom zaljevu; autohtoni zeleni obalni rak u delti Neretve.
Ugrožene vrste
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Gregula (Puffinus yelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea)
Sredozemni galeb (Larus audouinii)
Crveni koralj (Corallium rubrum)
Livade posidonije - prioritetno stanište
Ptice močvarice delte Neretve
Invazivne i nove vrste
Plavi rak (Callinectes sapidus) - stabilna populacija na ušću Neretve od 2004.; vidi odjeljak o delti Neretve.
Lavlja riba (Pterois miles) - indopacifička vrsta s otrovnim bodljama, u Jadranu zabilježena od 2019. U županiji je potvrđena kod Cavtata, Korčule i Lastova, gdje je u Parku prirode pri ronjenju pronađena i uklonjena mlada jedinka.
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - u srpnju 2026. ulovljena kod Korčule. Sadrži tetrodotoksin i ne smije se jesti.
Raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) - invazivna vodena biljka koja se uklanja na pilot-području jezera Kuti.
Vidio si lavlju ribu, napuhaču ili plavog raka? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA. Napuhaču ne jedi, a bodlje lavlje ribe ne diraj - otrovne su.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
UNESCO baština: stari grad Dubrovnik i stećci kod crkve sv. Barbare u Dubravci (Konavle), upisani 2016. kao dio zajedničke nominacije „Stećci - srednjovjekovna nadgrobna groblja“.
Olupina parobroda Taranto - potonuo je 15. veljače 1943. nakon udara mine kod otočića Grebeni ispred Dubrovnika; leži na 23-52 m dubine i namijenjen je iskusnim roniocima.
Olupina Tomislav - leži uz Lokrum na oko 40 m dubine; duga je oko 80 m i uglavnom očuvana.
Uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu - tradicija stara stoljećima, povezana sa Stonom i Malim Stonom.
Vela spila kod Vele Luke - prapovijesno nalazište i spomenik prirode.
Ronjenje i ronilačke lokacije
Ronilačke lokacije u županiji grupirane su po područjima:
Dubrovnik i Lokrum - podvodne špilje, olupine Tomislav i Taranto.
Elafiti - podvodni zidovi i špilje; Plava špilja na Koločepu poznata je po svjetlosnim efektima.
Cavtat i Konavle
Mljet - ronjenje unutar Nacionalnog parka regulirano je pravilima JU NP Mljet.
Lastovo - ronjenje unutar Parka prirode regulirano je pravilima JU PP Lastovsko otočje.
Korčula i Pelješac
Prije ronjenja u zaštićenim područjima i oko olupina provjerite pravila nadležne javne ustanove ili ronite uz ovlašteni ronilački centar.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Sidrenje: ne sidriti u posidoniji; koristiti uređene plutače gdje postoje.
Zaštićena područja: u NP Mljet, PP Lastovsko otočje i na Lokrumu vrijede posebna pravila posjeta, ribolova i ronjenja.
Delta Neretve: ne uznemirivati ptice u vrijeme gniježđenja i zimovanja; poštivati pravila posebnih rezervata.
Malostonski zaljev: zaštićen je zbog uzgoja školjkaša - čuvajte čistoću mora.
Zaštićene vrste: periska, crveni koralj i dr. ne smiju se vaditi.
Dupini, kornjače, medvjedica: držati razmak, ne hraniti, viđenje prijaviti.
Invazivne vrste: napuhače se ne jedu; lavlju ribu ne dirati golim rukama; nalaz plavog raka prijaviti.
Znanstvena istraživanja i projekti
CREW (Interreg Italija - Hrvatska) - koordinirano upravljanje močvarama; u sklopu projekta izlov i analiza plavog raka na ušću Neretve (2021.). Hrvatski partneri: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, Natura Jadera i Natura Histrica.
Istraživanja morskih ptica na Lastovu - praćenje kretanja kaukala i gregule koje je poslužilo kao podloga za prvo morsko POP područje Lastovski kanal (2025.); udruga BIOM.
Praćenje medvjedice u NP Mljet - potvrda vrste tijekom redovitog monitoringa parka.
Uklanjanje invazivnog raznolisnog krocnja na jezeru Kuti.
Eko Malostonski zaljev - edukativne radionice ronjenja i akcije čišćenja podmorja u Stonu.
Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku - temeljna i primijenjena istraživanja Jadrana i priobalja; vodi Akvarij u tvrđavi sv. Ivana i Botanički vrt na Lokrumu.
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Dubrovačko-neretvanska županijaPodručna samoupravaGundulićeva poljana 1, 20000 Dubrovnik · 020 351 400 · pisarnica@dnz.hrdnz.hr
JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽUpravlja s 35 zaštićenih područja i Natura 2000 područjima u županijiBranitelja Dubrovnika 41, 20000 Dubrovnik · 020 411 533 · info@zastita-prirode-dnz.hrzastita-prirode-dnz.hr
JU Nacionalni park MljetUpravlja nacionalnim parkomPristanište 2, 20226 Goveđari · 020 744 041np-mljet.hr
JU Park prirode Lastovsko otočjeUpravlja parkom prirodeTrg svetog Petra 7, 20290 Lastovo · 020 801 252 · info@pp-lastovo.hrpp-lastovo.hr
JU Rezervat LokrumUpravlja posebnim rezervatom Lokrum-lokrum.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr
Bioportal / Zavod za zaštitu okoliša i prirodeKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr · haop.hr
Znanost i obrazovanje
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Institut za more i priobalje Sveučilišta u DubrovnikuIstraživanja mora; Akvarij Dubrovnik i Botanički vrt na LokrumuKneza Damjana Jude 12, 20000 Dubrovnik · 020 323 978 · tajnistvo.imp@unidu.hrimp-du.com
Sveučilište u DubrovnikuStudenti i istraživači-unidu.hr
Turizam
InstitucijaKontaktWeb
TZ Dubrovačko-neretvanske županijeŠipčine 2, 20000 Dubrovnik · 020 324 999 · info@visitdubrovnik.hrvisitdubrovnik.hr
TZ grada Dubrovnika-experiencedubrovnik.com
Udruge i građanska znanost
OrganizacijaUlogaKontaktWeb
Udruga BIOMZaštita ptica; istraživanja morskih ptica na Lastovu-biom.hr
Hitne prijave na moru
Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)
Povezani sadržaji
Stranice parkova: Nacionalni park Mljet i Park prirode Lastovsko otočje.
Susjedna županija: Splitsko-dalmatinska županija.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Dubrovačko-neretvanska županija, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, JU NP Mljet, JU PP Lastovsko otočje, JU Rezervat Lokrum, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Narodne novine, Ramsarska konvencija, udruga BIOM, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.