Istarska županija
Istarska županija obuhvaća najveći dio najvećeg jadranskog poluotoka i okrenuta je plitkom, produktivnom sjevernom Jadranu. Na njezinoj obali smjenjuju se tri vrlo različita zaštićena mora: divlji rt Kamenjak na jugu, s tridesetak vrsta orhideja i dvije endemske, Limski zaljev, potopljeni krški kanjon s vruljama i uzgojem kamenica, zaštićen kao posebni rezervat u moru od 1980., te Nacionalni park Brijuni, otočje s oko 200 otisaka dinosaura i podmorskim ostacima rimskih vila. Veliko morsko područje ekološke mreže uz zapadnu obalu zaštićeno je zbog dobrog dupina, a u Puli djeluje prvi hrvatski centar za oporavak morskih kornjača.
Opis područja
Najveći jadranski poluotok. Istarska županija obuhvaća najveći dio istarskog poluotoka, od Savudrijske vale i rijeke Dragonje na sjeveru do rta Kamenjak na jugu i Raškog zaljeva na istoku. Sjedište županije je Pazin, a najveći grad Pula. Zapadna obala okrenuta je otvorenom sjevernom Jadranu, s nizom malih otoka i otočića ispred Poreča, Vrsara, Rovinja i Fažane.
Sjeverni Jadran. More uz Istru dio je najplićeg dijela Jadrana. Na njega snažno utječu rijeke, sezonske promjene temperature i bogatstvo hranjivim tvarima, pa je sjeverni Jadran jedan od najproduktivnijih dijelova Sredozemlja. U Rovinju od 1891. djeluje Centar za istraživanje mora, danas dio Instituta Ruđer Bošković.
Rijeke i bočate vode. Najduža istarska rijeka je Mirna (53 km), koja izvire podno Huma i ulijeva se u more kod Novigrada. Raša utječe u duboki Raški zaljev, a Dragonja (28 km) dijelom toka čini granicu sa Slovenijom. Na mjestima gdje se slatka voda miješa s morem, poput ušća Mirne, Palud kod Rovinja ili Pomerskog zaljeva, nastaju bočata staništa važna za mlađ riba i ptice.
Krš. Vapnenačka "crvena Istra" na jugu i zapadu, flišna "siva Istra" u središtu i Učka na istoku čine tri prepoznatljiva krajobraza. Krško podzemlje vodu dovodi do mora, a najbolji primjer su vrulje u Limskom zaljevu.
Zaštićena područja u županiji
Zaštićena područja zauzimaju oko 9 % površine županije. Njima upravljaju četiri javne ustanove: Natura Histrica (većina županijskih područja), JU Kamenjak, JU Nacionalni park Brijuni i JU Park prirode Učka.
Nacionalni park i park prirode
Nacionalni park Brijuni (1983.) - skupina od 14 otoka i otočića ispred Fažane. Kopno zauzima 7,43 km², a s okolnim morem i podmorjem park obuhvaća 33,95 km². Detaljno u zasebnom odjeljku niže.
Park prirode Učka (1999.) - planinski masiv iznad Kvarnera, oko 160 km², s vrhom Vojak (1401 m), najvišim vrhom istarskog poluotoka. Park dijele Istarska i Primorsko-goranska županija.
Posebni rezervati
Naziv
Godina
Opis
Limski zaljev
1980.
Posebni rezervat u moru - potopljena krška dolina između Vrsara i Rovinja s vruljama, smanjenim salinitetom i uzgojem kamenica i dagnji.
Palud - Palù, Rovinj
2001.
Posebni ornitološki rezervat - močvarno područje s bočatom vodom uz samu obalu, jedini ornitološki rezervat u županiji. Izvori navode 220 ili 240 zabilježenih vrsta ptica.
Datule - Barbariga
1994.
Posebni paleontološki rezervat na obali kod Bala, nalazište fosilnih ostataka dinosaura.
U županiji su i dva posebna rezervata šumske vegetacije: Motovunska šuma u dolini Mirne i šuma Kontija kod Vrsara.
Značajni krajobrazi uz more
Naziv
Godina
Opis
Limski zaljev
1964.
Zaštićen najprije kao geomorfološko-hidrogeološki lokalitet, a od 1980. i kao posebni rezervat u moru.
Rovinjski otoci i priobalno područje
1968.
14 otoka i 6 hridi ukupne površine nešto više od 65 ha ispred Rovinja.
Gornji Kamenjak
1996.
Sjeverni dio poluotoka Premanture, 366,23 ha.
Donji Kamenjak i medulinski arhipelag
1996.
Južni vrh Istre s otočićima Medulinskog zaljeva, 424,02 ha.
Područje Labin - Rabac - uvala Prklog
1973.
Strma istočna obala Istre između Rapca i Prkloga.
Park-šume uz more
Naziv
Godina
Opis
Zlatni rt - Škaraba, Rovinj
1961.
Park-šuma podignuta između 1890. i 1910., 52,4 ha, od čega 12,5 ha plaža.
Kašteja, Medulin
1996.
Poluotok u Medulinskom zaljevu; upravlja JU Kamenjak.
Brdo Soline, Vinkuran
1996.
Park-šuma iznad Pomerskog zaljeva; upravlja JU Kamenjak.
Busoler i Šijana, Pula
1964. (Šijana), 1996. (Busoler)
Gradske park-šume Pule.
Kamenjak, Limski zaljev i Brijuni - tri lica istarskog mora
Tri najpoznatija zaštićena područja istarske obale pokazuju tri različita mora: divlji, vjetrovima izloženi rt na jugu, duboko u kopno uvučen zaljev s miješanjem slatke i slane vode na zapadu, i otočje koje je stoljećima oblikovao čovjek, a danas ga štiti nacionalni park.
Rt Kamenjak i medulinski arhipelag
Najjužniji vrh Istre - poluotok Premantura podijeljen je na Gornji i Donji Kamenjak, oba zaštićena 1996. kao značajni krajobrazi. Od 2004. njima upravlja JU Kamenjak.
Orhideje: na Kamenjaku raste tridesetak vrsta zakonom zaštićenih orhideja, od kojih je 13 strogo zaštićeno. Dvije su endemske i rastu samo ovdje: istarska kukavica (Serapias istriaca) i Serapias x pulae.
More oko rta: Kamenjak je u ekološkoj mreži zajedno s Medulinskim zaljevom (HR3000173) i Pomerskim zaljevom (HR3000174), plitkom, gotovo zatvorenom obalnom lagunom.
Dupini: istraživači Instituta Plavi svijet bilježili su veće skupine dobrih dupina i kod rta Kamenjak, daleko od njihova matičnog područja oko Lošinja.
Plavi rak: prva dojava o ulovu invazivnog plavog raka u sjevernom Jadranu stigla je 2013. upravo s područja Šćuze u Pomeru.
Limski zaljev
Podatak
Vrijednost
Zaštita
Značajni krajobraz od 1964., posebni rezervat u moru od 1980.
Upravitelj
JU Natura Histrica
Duljina
Izvori navode oko 10 km ili 12,8 km
Širina
Oko 600 m na ulazu, 400 m u sredini, 200 m na kraju zaljeva
Dubina
Oko 32 m na ulazu, 30 m u sredini, 19 m na kraju
Strane kanjona
Do 177 m (sjeverna) i 230 m (južna) visine na unutarnjem dijelu
Natura 2000
HR3000001 Limski kanal - more
Potopljeni krški kanjon - školski primjer krške doline koju je more preplavilo nakon posljednjeg ledenog doba.
Vrulje - podmorski izvori slatke vode smanjuju salinitet, koji se mijenja s godišnjim dobom i dubinom, a voda je bogata kisikom i planktonom.
Školjke - zbog takvih uvjeta Lim je tradicionalno područje uzgoja kamenica i dagnji.
Kopno uz zaljev - crnika, zelenika, planika i druga sredozemna vegetacija; u Romualdovoj špilji živi kolonija velikog šišmiša (Myotis myotis).
Pravila - u posebnom rezervatu dopušteni su samo zahvati i djelatnosti koje odobri nadležno tijelo za zaštitu prirode.
Nacionalni park Brijuni
Podatak
Vrijednost
Proglašen
1983.
Broj otoka
14 otoka i otočića; najveći Veli Brijun (5,6 km²), Mali Brijun (1,1 km²) i Vanga
Kopno
7,43 km²
Ukupna površina (s morem)
33,95 km²
Natura 2000
HR2000604 Nacionalni park Brijuni
Dinosauri: prvi nalaz dinosaura u Hrvatskoj potječe s Brijuna (1925.). Na Velom Brijunu i otočićima Vanga, Galija i Vrsar pronađeno je oko 200 otisaka stopala dinosaura iz razdoblja krede.
Podmorska arheologija: uz obalu leže ostaci antičkih rimskih vila, a uvala Verige poznata je ronilačka lokacija.
Plovila: zaustavljanje i vez dopušteni su samo u luci Veliki Brijun; sidrenje izvan luka i pristaništa nije dopušteno.
Kupanje i ribolov: kupanje samo na označenim kupalištima; ribolov samo uz posebno odobrenje Javne ustanove i u zonama za rekreacijski ribolov.
Ronjenje: samo uz ovlaštene ronilačke centre koji surađuju s parkom.
Natura 2000 u županiji
Ekološka mreža u Istarskoj županiji obuhvaća 66 područja na nešto više od četvrtine površine županije: 2 područja očuvanja značajna za ptice (POP), 63 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) i 1 posebno područje očuvanja (PPOVS). Više od polovice POP i gotovo polovica POVS područja odnosi se na more. Najvažnija morska područja:
Šifra
Naziv
HR5000032 / HR1000032
Akvatorij zapadne Istre
HR3000173
Medulinski zaljev
HR3000174
Pomerski zaljev
HR3000001
Limski kanal - more
HR3000462
Otoci rovinjskog područja - podmorje
HR3000003
Vrsarski otoci
HR2000604
Nacionalni park Brijuni
Akvatorij zapadne Istre veliko je morsko područje ekološke mreže od oko 72.812 ha, u mreži od 2013. godine, a ciljna vrsta mu je dobri dupin (Tursiops truncatus).
Morski ekosustav
Plitko i produktivno more - sjeverni Jadran je najplići dio Jadrana; rijeke donose hranjive tvari koje hrane bogat plankton.
Kamenita obala i otočići - grebeni ispred Poreča, Vrsara, Rovinja i Brijuna s bogatim životom na stijenama.
Zaljevi i lagune - Medulinski i Pomerski zaljev, Raški zaljev i Limski zaljev; zaštićena, plića staništa važna kao rastilišta ribe.
Ušća i bočate vode - ušće Mirne kod Novigrada, Palud kod Rovinja i vrulje u Limu.
Uzgoj školjaka - Limski zaljev je tradicionalno uzgajalište kamenica i dagnji.
Biljni svijet
Orhideje Kamenjaka: tridesetak vrsta, od toga dvije endemske (Serapias istriaca, Serapias x pulae).
Sredozemna vegetacija uz more: crnika, zelenika, planika i makija oko Limskog zaljeva i na otocima; na Kamenjaku velike površine zauzima bušik (garig).
Park-šume: Zlatni rt kod Rovinja, podignut krajem 19. i početkom 20. stoljeća, s brojnim egzotičnim vrstama drveća.
Učka: planinska flora od sredozemnih padina do bukovih šuma.
Životinjski svijet
Morski sisavci
Dobri dupin (Tursiops truncatus) ciljna je vrsta velikog morskog područja Natura 2000 uz zapadnu obalu Istre. Dupini su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a česti problem su ribolovni alati u kojima stradavaju.
Kornjače
Glavata želva (Caretta caretta) redovito se nalazi u sjevernom Jadranu. U Puli od 2006. djeluje Centar za oporavak morskih kornjača pri Aquariumu Pula, prvi takav centar u Hrvatskoj, koji godišnje zbrinjava 10 do 15 ozlijeđenih kornjača s cijelog hrvatskog Jadrana.
Ptice
Palud kod Rovinja važno je odmorište na selidbi i gnjezdilište ptica močvarica; izvori navode 220 ili 240 zabilježenih vrsta ptica.
Beskralježnjaci
Kamenice i dagnje - tradicionalni uzgoj u Limskom zaljevu.
Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon pomora koji je od 2016. zahvatio Sredozemlje; svako živo opažanje treba prijaviti.
Ugrožene vrste
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Glavata želva (Caretta caretta)
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Istarska kukavica (Serapias istriaca) i druge orhideje Kamenjaka
Veliki šišmiš (Myotis myotis) u Romualdovoj špilji
Invazivne i nove vrste
Plavi rak (Callinectes sapidus) - u sjevernom Jadranu se brzo širi. U Istri je za sada prisutan u područjima promjenjivog saliniteta: Valbandonska uvala, ušće Mirne i rezervat Palud. Prvi ulov u sjevernom Jadranu prijavljen je 2013. kod Šćuze u Pomeru.
Rebraš (Mnemiopsis leidyi) - zabilježen u Tršćanskom zaljevu još 2005., a od 2016. masovno se pojavljuje u zaljevima, lagunama i otvorenom moru sjevernog Jadrana. Hrani se zooplanktonom, uključujući jaja i ličinke riba.
Vidio si plavog raka ili rebraša? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
Olupina parobroda Baron Gautsch - austrougarski putnički brod (84,5 m) potonuo 13. kolovoza 1914. nakon udara u minu kod Rovinja; leži na 28-40 m dubine. Zaštićeno je kulturno dobro i roniti se smije samo s ronilačkim centrima koji imaju dopuštenje Ministarstva kulture.
Podmorska arheologija Brijuna - ostaci rimskih vila uz obalu i uvala Verige.
Dinosauri Brijuna i Datula - otisci i fosili iz razdoblja krede uz samu obalu.
Kulturna baština uz more: Eufrazijeva bazilika u Poreču (UNESCO), pulska Arena i austrougarske utvrde.
Ronjenje i ronilačke lokacije
Rovinj i rovinjski otoci - olupina Baron Gautsch (samo uz ovlaštene centre).
Brijuni - ronjenje samo uz ovlaštene centre koji surađuju s parkom; uvala Verige i podmorska arheologija.
Pula, Medulin i Kamenjak
Poreč i Vrsar
Na zaštićenim olupinama i u nacionalnom parku roni se isključivo uz ovlašteni ronilački centar; ništa se ne smije iznositi s lokaliteta.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Brijuni: ne sidriti izvan luka i pristaništa; kupanje samo na označenim kupalištima; ribolov samo uz dozvolu.
Limski zaljev: posebni rezervat u moru - poštivati ograničenja i ne uznemirivati uzgajališta školjaka.
Kamenjak: ne brati orhideje ni druge zaštićene biljke; kretati se označenim putovima.
Olupine: ne iznositi predmete; roniti samo uz ovlašteni centar.
Dupini i kornjače: držati razmak, ne hraniti; ozlijeđenu kornjaču prijaviti Aquariumu Pula.
Invazivne vrste: ulov plavog raka ili nalaz rebraša prijaviti.
Znanstvena istraživanja i projekti
Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Rovinj - interdisciplinarna istraživanja sjevernog Jadrana: oceanografija, dinamika vodenih masa, plankton i životne zajednice.
Jadranski projekt dupin (Plavi svijet, od 1987.) - najdulje kontinuirano istraživanje jedne zajednice dobrih dupina u Sredozemlju, s katalogom od više od 2.250 jedinki.
CREW (Interreg Italija-Hrvatska) - koordinirano upravljanje močvarnim područjima, uključujući Palud; osam partnera iz Hrvatske i Italije.
Praćenje rebraša (IOR) - dinamika i utjecaj vrste Mnemiopsis leidyi na ribolovna područja sjevernog Jadrana.
Planovi upravljanja Natura 2000 - npr. za Akvatorij zapadne Istre te Medulinski i Pomerski zaljev.
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
Institucija
Uloga
Kontakt
Web
Istarska županija
Područna samouprava
Dršćevka 3, Pazin / Flanatička 29, Pula · 052 352 111 · pisarnica@istra-istria.hr
istra-istria.hr
Upravni odjel za održivi razvoj
Zaštita prirode i okoliša na razini županije
052 352 190 · odrzivi.razvoj@istra-istria.hr
istra-istria.hr
JU Natura Histrica
Upravlja većinom zaštićenih područja i ekološkom mrežom u županiji
Riva 8, 52100 Pula · +385 52 351 528 · info@natura-histrica.hr
natura-histrica.hr
JU Kamenjak
Upravlja Gornjim i Donjim Kamenjakom, medulinskim arhipelagom, Kaštejom i Brdom Soline
Selo 120, 52100 Premantura · +385 52 575 283 · info@kamenjak.hr
kamenjak.hr
JU Nacionalni park Brijuni
Upravlja nacionalnim parkom
Brijuni, 52100 Pula
np-brijuni.hr
JU Park prirode Učka
Upravlja parkom prirode
Liganj 42, 51415 Lovran
pp-ucka.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Nacionalna razina, Natura 2000
-
mzozt.gov.hr
Bioportal / Zavod za zaštitu okoliša i prirode
Karte zaštićenih područja i Natura 2000
-
bioportal.hr · haop.hr
Znanost i obrazovanje
Institucija
Uloga
Kontakt
Web
Institut Ruđer Bošković - Centar za istraživanje mora
Istraživanja sjevernog Jadrana
Giordano Paliaga 5, 52210 Rovinj · 052 804 700
irb.hr
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Studenti i istraživači
-
unipu.hr
Aquarium Pula / Morski obrazovni centar Pula
Centar za oporavak morskih kornjača, edukacija
Verudela, Pula
aquarium.hr
Turizam
Institucija
Kontakt
Web
Turistička zajednica Istarske županije
-
istra.hr
Udruge i građanska znanost
Organizacija
Uloga
Kontakt
Web
Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora
Istraživanje dupina u sjevernom Jadranu
-
blue-world.org
Povezani sadržaji
Stranice parkova: Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka.
Susjedna županija: Primorsko-goranska županija.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Istarska županija, JU Natura Histrica, JU Kamenjak, JU Nacionalni park Brijuni, JU Park prirode Učka, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Institut Ruđer Bošković, Institut Plavi svijet, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.