Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija je kopnom najveća i najrjeđe naseljena hrvatska županija, a njezin primorski dio leži uz Velebitski kanal - uski, dugi morski prolaz između podnožja Velebita i otoka Paga, Raba i Krka. Ovdje se bura spušta s planine na more, a slatka voda iz krškog podzemlja izvire ispod površine mora kao vrulje. Na obali su Senj, najstariji grad sjevernog Jadrana, i Karlobag, a županiji pripada i sjeverozapadni dio Paga s Novaljom, Lunom i drevnim maslinama. Velebit je park prirode i UNESCO rezervat biosfere, Sjeverni Velebit nacionalni park, a u unutrašnjosti su Plitvička jezera, prva hrvatska svjetska prirodna baština. Vode Gacke i Like preko HE Senj završavaju u moru.

Opis područja

Gorje, polja i uski primorski pojas. Ličko-senjska županija kopnom je najveća hrvatska županija (oko 9,5 % površine države), ali i najrjeđe naseljena. Najveći dio čine Lika s krškim poljima i rijekama ponornicama te gorski masivi Velebita i Kapele. Primorski dio je uzak: obala od Senja preko Jablanca do Karlobaga, odvojena od unutrašnjosti strmim velebitskim padinama, te sjeverozapadni dio otoka Paga s Novaljom i poluotokom Lunom.

More pod Velebitom. Cijelo morsko područje županije vezano je uz Velebitski kanal. Kanal je dug, uzak i zatvoren otocima, a obala ispod Velebita je strma i kamenita, s malo uvala. Klimu i život u moru ovdje snažno oblikuju bura i hladna slatka voda koja iz krškog podzemlja izvire u moru.

Krš i vode. Velebit je izgrađen od vapnenaca i dolomita koji upijaju oborine. Voda teče podzemljem i izbija na obali ili ispod mora kao vrulje. Rijeke Gacka i Lika danas su većim dijelom usmjerene prema moru preko hidroelektrane Senj, pa je lička unutrašnjost i izravno povezana s Velebitskim kanalom.

Plitvička jezera. U istočnom dijelu županije nalaze se Plitvička jezera, sustav sedrenih jezera i slapova, nacionalni park od 1949. i UNESCO svjetska baština od 1979. Iako nisu morsko područje, najpoznatije su zaštićeno područje županije i važan dio krškog vodnog sustava.

Zaštićena područja u županiji

Prema broju i raznolikosti zaštićenih područja Ličko-senjska županija među vodećima je u Hrvatskoj, a po udjelu nacionalnih parkova i parkova prirode u ukupnoj površini zauzima prvo mjesto.

Nacionalni parkovi

Nacionalni park Sjeverni Velebit (1999.) - oko 109 km² krških vrhova, kukova i šuma. Unutar parka su strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama, jedna od najdubljih jama na svijetu, i Velebitski botanički vrt. Park ne izlazi na more, ali s njegovih vrhova pruža se pogled na Velebitski kanal i otoke.

Nacionalni park Plitvička jezera (1949.) - sedrena jezera i slapovi; UNESCO svjetska baština od 1979.

Nacionalni park Paklenica - manjim dijelom na području županije; najveći dio parka pripada Zadarskoj županiji.

Park prirode

Park prirode Velebit (29. svibnja 1981.) - s 1829 km² najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj. Proteže se oko 145 km uz jadransku obalu, od razine mora do 1757 m (Vaganski vrh). Velebit je od 1978. uključen u UNESCO program Čovjek i biosfera (MAB) kao rezervat biosfere. Oko 68 % parka nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

Posebni rezervati, značajni krajobrazi i spomenici prirode uz more

NazivGodinaOpis

Lun - divlje masline, Pag (posebni rezervat)1963.Botanički rezervat na sjevernom dijelu poluotoka Luna (21,93 ha). Jedino nalazište na jadranskoj obali gdje divlja maslina tvori dominantnu vegetaciju na većoj površini; oko 1500 starih stabala, od kojih je oko 100 kultiviranih.

Zrće kod Novalje, Pag (značajni krajobraz)1988.Predio na istočnoj obali Paga (359,09 ha) sa šljunčanom plažom i okolnim obalnim područjem.

Uvala Zavratnica, Jablanac (značajni krajobraz)1964.Uvala nastala potapanjem bujičnog kanjona, duga oko 900 m, sa strmim stijenama visokim do 100 m. Od 1981. dio Parka prirode Velebit. Na dnu leži olupina njemačkog desantnog plovila iz Drugog svjetskog rata.

U unutrašnjosti županije zaštićeni su još posebni rezervati Velika Plješivica - Drenovača i Laudonov gaj, značajni krajobrazi Gacko polje, Dabarsko polje i Bijeli Potoci - Kamensko te spomenici prirode Vrela Gacke, Pčelinja špilja i Špilja Ostrovica.

Zaštićenim područjima izvan nacionalnih parkova i Parka prirode Velebit upravlja Javna ustanova Zaštita i očuvanje prirode Ličko-senjske županije.

Velebitski kanal - more pod Velebitom

Velebitski kanal je morski prolaz između podnožja Velebita i otoka Paga, Raba, Golog otoka, Prvića i Krka. Dug je oko 121 km, prosječno širok 3 do 4 km, a dubok do 106 m. Ovo je jedno od najosobitijih morskih područja Jadrana: zatvoreno, pod snažnim utjecajem planine i krškog podzemlja.

Bura

Senj je poznat kao grad bure. Ondje bura puše najčešće i najdulje, a udari često prelaze 20 m/s, ponekad i 50 m/s (oko 180 km/h). Kad bura udari na more, podiže ga u sitne kapljice i stvara maglu od morske vode. Iz nje se sol taloži na stijene i biljke - to je posolica. Zbog nje su strane Paga okrenute Velebitskom kanalu gotovo gole, a Paške stijene Velebitskog kanala izdvojene su kao zasebno područje ekološke mreže Natura 2000.

Vrulje - slatka voda ispod mora

Vrulje su podmorski izvori slatke vode koja iz udaljenog krškog zaleđa teče podzemnim pukotinama i izbija ispod površine mora, na dubinama od nekoliko do stotinjak metara. Za mirnog vremena vide se kao krugovi na površini. Uz obalu Velebitskog kanala ima ih mnogo; na području Žrnovnice kod Senja obala je kamenita i puna vrulja, pa je more ondje prehladno za kupanje.

Hladna voda vrulja razlog je zašto se u kanalu uzgaja kalifornijska pastrva, slatkovodna riba kojoj odgovara temperatura od oko 12 do 18 °C. Institut Ruđer Bošković ovdje je od 1979. do 1982. prvi pokušao uzgoj pastrve u moru, a danas uzgajališta postoje kod Žrnovnice i Lukova Šugarja. Lokalna zajednica upozorava na rizike: zatvoreni kanal malog volumena osjetljiv je na onečišćenje iz uzgoja, a 2012. iz oštećenih kaveza pobjeglo je oko 20 tona pastrva.

Od Gacke do mora - HE Senj

Hidroelektrana Senj (216 MW, u radu od 1965.) koristi vode Gacke i Like. Nakon pada od oko 437 m voda se kod Svetog Jurja ulijeva u Velebitski kanal. Oko 79 % vode tih dviju rijeka prolazi kroz elektranu, pa je slatka voda iz Like danas i dio priče o moru.

Velebit uz more

Park prirode Velebit proteže se oko 145 km uz obalu i spušta se do same razine mora. Najpoznatija morska točka parka je uvala Zavratnica kod Jablanca, uski fjordu sličan zaljev sa stijenama visokim do 100 m. Nacionalni park Sjeverni Velebit nema morski dio, ali je izvorište vode i vjetrova koji oblikuju kanal ispod njega.

Pag - granica prema Rabu i otvorenom moru

Lun - najsjeverniji dio Paga, s rezervatom divljih maslina i područjem ekološke mreže Lun - podmorje.

Uvala Caska - na dnu leže ostaci antičkog naselja i četiri namjerno potopljena antička broda; dio je i Natura 2000 područja Uvala Caska - Od Metajne do rta Hanzina.

Paška vrata - morski prolaz prema Rabu, zasebno područje ekološke mreže.

Dupini u kanalu

Istraživači Instituta Plavi svijet bilježe dobre dupine i u Velebitskom kanalu. Mladi dupin nazvan Oliver prvi je put viđen s majkom upravo ovdje, 21. svibnja 2021. Svako viđenje dupina u kanalu vrijedan je podatak za istraživače i za SEADRIA bazu.

Natura 2000 u županiji

Natura 2000 je europska ekološka mreža. Ne zabranjuje aktivnosti, nego traži da se ne ugroze ciljne vrste i staništa. Na području županije nalaze se 44 područja ekološke mreže. Za more su najvažnija područja uz Pag i u Velebitskom kanalu:

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) - npr. Lun - podmorje, Uvala Caska - Od Metajne do rta Hanzina, Uvala Stara Novalja, Pag - Od uvale Luka V. do rta Krištofor, Paška vrata, Otoci Škrda i Maun, Dolfin i otoci te Paške stijene Velebitskog kanala.

Područja očuvanja značajna za ptice (POP) - Velebit (cijelo područje parka prirode, 30 ciljnih vrsta ptica), SZ Dalmacija i Pag, Kvarnerski otoci te Lička krška polja.

Park prirode Velebit upravlja i područjem Velebit (POVS) s 12 ciljnih vrsta i 13 stanišnih tipova.

Granice svih područja dostupne su na bioportal.hr.

Morski ekosustav

Strme kamenite obale - obala ispod Velebita pada strmo u more, s malo uvala i plaža; dubine uz obalu brzo rastu.

Hladna, slatkovodom obogaćena mora - vrulje i dotok vode iz HE Senj snižavaju temperaturu i slanost uz obalu, što utječe na raspored vrsta.

Zatvoreni kanal - Velebitski kanal ima mali volumen vode i ograničenu izmjenu s otvorenim morem, pa je osjetljiv na onečišćenje, uzgajališta i otpadne vode.

Livade posidonije (Posidonia oceanica) - u plićim, zaklonjenim uvalama Paga.

Vertikalni zidovi i špilje - u akvatoriju Paga zidovi se spuštaju do 55 m, s crvenim gorgonijama, jastozima i kirnjama.

Biljni svijet

Divlja maslina na Lunu - jedinstveni otočni maslinik s oko 1500 starih stabala.

Posolica i bura - na obalama izloženim buri raste samo vegetacija otporna na sol i vjetar; velik dio paške obale prema kanalu ostaje kamen.

Velebit - jedno od botanički najbogatijih područja Hrvatske, s brojnim endemima; najpoznatija je velebitska degenija (Degenia velebitica).

Bukove šume - stare bukove šume Hajdučkih i Rožanskih kukova dio su UNESCO svjetske baštine Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe.

Životinjski svijet

Ribe

Na zidovima u akvatoriju Paga žive kirnje i druge grebenske vrste. U rijekama unutrašnjosti, osobito u Gacki, poznata je potočna pastrva. U Velebitskom kanalu uzgaja se kalifornijska pastrva, unesena vrsta.

Morski sisavci

Dobri dupin (Tursiops truncatus) zabilježen je u Velebitskom kanalu u okviru dugoročnog Jadranskog projekta dupin Instituta Plavi svijet.

Morske ptice

Velebit i obalni dio županije obuhvaćeni su područjima ekološke mreže za ptice (POP Velebit, SZ Dalmacija i Pag, Kvarnerski otoci).

Beskralježnjaci

Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon pomora u cijelom Sredozemlju od 2016.; svako živo opažanje treba prijaviti.

Crvena gorgonija, jastog i drugi stanovnici zidova u akvatoriju Paga.

Ugrožene vrste

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Dobri dupin (Tursiops truncatus)

Glavata želva (Caretta caretta)

Livade posidonije - prioritetno stanište

Crvena gorgonija

Invazivne i nove vrste

Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) - unesena vrsta koja se uzgaja u kanalu; pri bijegu iz kaveza (2012., oko 20 tona) dospijeva u slobodno more.

Grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) - invazivna alga raširena u Jadranu, koja potiskuje autohtone zajednice.

Vidio si neobičnu vrstu u Velebitskom kanalu ili uz Pag? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA.

Podvodna i kulturna baština povezana s morem

Senj - najstariji grad sjevernog Jadrana, antička Senia, nekad glavno trgovačko i prometno središte ovog dijela obale. Tvrđava Nehaj (1558.) bila je uporište senjskih uskoka, koji su malim brzim brodovima ratovali na Jadranu.

Caska, Pag - podmorski ostaci antičkog naselja; arheolozi od 2005. istražuju dno i pronašli su četiri namjerno potopljena antička broda. U Caski je bila vila bogate rimske senatorske obitelji Kalpurnija.

Olupina u Zavratnici - njemačko dvotrupno desantno plovilo potopljeno u britanskom zračnom napadu 1944.; leži na samo nekoliko metara dubine i vidi se s obale.

Duboke olupine uz Lun - parobrodi Euterpe (potopljen 1918., do oko 80 m) i Albania (1916., oko 72 m) leže preduboko za rekreacijsko ronjenje i dostupni su samo tehničkim roniocima.

Ronjenje i ronilačke lokacije

Zavratnica - plitka olupina dostupna i ronjenju na dah.

Pag i Lun - zidovi do 55 m, špilje, gorgonije, jastozi i kirnje; duboke olupine za tehničke ronioce.

Karlobag i Senj - strma obala Velebitskog kanala i vrulje; ronjenje se organizira preko lokalnih ronilačkih centara.

Najugodnije razdoblje za ronjenje je od svibnja do studenog. Prema pravilima koja navodi TZ Karlobag, individualno ronjenje s bocom zahtijeva odobrenje nadležne lučke kapetanije; za ronjenje na dah dozvola nije potrebna, ali je obavezna signalna plutača. Ronjenje u lukama i plovnim putovima nije dopušteno, a s dna se ništa ne smije iznositi.

Edukativni sadržaj - pravila ponašanja

Bura: pratite prognozu; bura u Velebitskom kanalu nastaje naglo i opasna je za male brodice, kajake i daske.

Sidrenje: ne sidriti u posidoniji.

Arheološka baština: ostaci u Caski i olupine su kulturna baština; ništa se ne smije dirati ni iznositi.

Zaštićene vrste: periska, prstac i crvena gorgonija ne smiju se vaditi ni oštećivati.

Dupini: držati razmak, ne pratiti ih plovilom i ne hraniti ih; viđenje prijaviti.

Kretanje u parkovima: u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i Parku prirode Velebit kretati se označenim stazama.

Znanstvena istraživanja i projekti

Jadranski projekt dupin (Institut Plavi svijet, od 1987.) - najdulje kontinuirano istraživanje jedne zajednice dobrih dupina u Sredozemlju; obuhvaća i Velebitski kanal.

Institut Ruđer Bošković - prva istraživanja uzgoja pastrve u moru u Velebitskom kanalu (1979.-1982.).

Arheološka istraživanja u Caski - podvodna istraživanja antičkog naselja i potopljenih brodova od 2005.

Praćenje Natura 2000 vrsta i staništa - JU Park prirode Velebit poziva posjetitelje da prijave viđenja ciljnih vrsta.

Institucije, kontakti i poveznice

Županija i upravljanje prirodom

InstitucijaUlogaKontaktWeb

Ličko-senjska županijaPodručna samoupravaDr. Franje Tuđmana 4, 53000 Gospić · +385 53 588 279 · kabinet.zupana@licko-senjska.hrlicko-senjska.hr

JU Zaštita i očuvanje prirode Ličko-senjske županijeUpravlja zaštićenim područjima izvan parkova i Natura 2000 područjima u županijiTrg Stjepana Radića 14, 53000 Gospić · +385 53 560 564 · info@zop-lsz.hrzop-lsz.hr

JU Park prirode VelebitUpravlja Parkom prirode VelebitKaniža Gospićka 4b, 53000 Gospić · +385 53 560 450 · velebit@pp-velebit.hrpp-velebit.hr

JU Nacionalni park Sjeverni VelebitUpravlja nacionalnim parkomKrasno 96, 53274 Krasno · 053 665 380 · npsv@np-sjeverni-velebit.hrnp-sjeverni-velebit.hr

JU Nacionalni park Plitvička jezeraUpravlja nacionalnim parkom-np-plitvicka-jezera.hr

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr

BioportalKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr

Znanost

InstitucijaUlogaWeb

Institut Plavi svijetIstraživanje i zaštita dupina i moraplavi-svijet.org

Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR)Znanstvena ustanova za moreizor.hr

Institut Ruđer BoškovićIstraživanje morairb.hr

Turizam

InstitucijaWeb

Turistička zajednica Ličko-senjske županijelika-destination.hr

TZ grada Senjavisitsenj.com

TZ grada Novaljevisitnovalja.hr

TZ općine Karlobagtz-karlobag.hr

Hitne prijave na moru

Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)

Povezani sadržaji

Stranice parkova: NP Sjeverni Velebit, PP Velebit, NP Plitvička jezera, NP Paklenica.

Susjedne županije: Primorsko-goranska, Zadarska.

Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.

Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Ličko-senjska županija, JU Zaštita i očuvanje prirode Ličko-senjske županije, JU Park prirode Velebit, JU NP Sjeverni Velebit, HEP, Institut Plavi svijet, turističke zajednice, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.