Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija spaja tri svijeta: planinski Gorski kotar, obalu Kvarnera s Rijekom i Opatijom te Kvarnerske otoke Krk, Cres, Lošinj i Rab. Više od polovice njezine ukupne površine čini more, a obala je duga 1065 km, od čega 932 km otpada na otoke. U Kvarneriću oko Cresa i Lošinja živi jedina poznata rezidentna zajednica dobrih dupina u Jadranu, koju Institut Plavi svijet prati od 1987. godine. Na strmim liticama Cresa, Krka, Prvića i Plavnika gnijezdi se bjeloglavi sup - Kvarner je jedino mjesto gdje se ova vrsta gnijezdi na liticama iznad mora; 2024. zabilježena su 152 gnijezdeća para, najviše u ovom stoljeću. Ovdje su i Nacionalni park Risnjak, Park prirode Učka, otok Prvić i Vransko jezero na Cresu.
Opis područja
Tri cjeline. Županija obuhvaća planinski Gorski kotar (Delnice, Čabar, Vrbovsko), uski obalni pojas Kvarnera i Vinodola (Opatija - Rijeka - Bakar - Crikvenica - Novi Vinodolski) te Kvarnerske otoke. Kopnena površina iznosi oko 3.587 km², a more još 4.344 km², pa je ukupna površina županije 7.931 km². Obala je duga 1.065 km, od čega 932 km pripada otocima.
Kvarner i Kvarnerić. Kvarnerski zaljev zatvaraju Istra na zapadu i Velebit na istoku. Između Cresa, Lošinja, Krka i Raba pružaju se kanali i manji zaljevi: Kvarnerić između Cresa i Lošinja te Raba i Paga, Vinodolski kanal između Krka i kopna, te Riječki zaljev s Bakarskim zaljevom. More je ovdje sjevernojadransko: hladnije zimi, pod snažnim utjecajem bure i slatke vode s kopna.
Otoci. Krk i Cres najveći su jadranski otoci, svaki površine oko 405,8 km² - Krk je dvostruko širi, a Cres dvostruko dulji. Uz njih su Lošinj, Rab te niz manjih otoka i otočića: Unije, Susak, Ilovik, Prvić, Plavnik, Goli i Sveti Grgur.
Krš i slatka voda. Vapnenačke stijene upijaju kišu koja podzemno teče prema moru, pa su uz obalu česti podmorski izvori. Posebnost je Vransko jezero na Cresu: površine 5,5 km² i dubine 74 m, sadrži više od 200 milijuna m³ slatke vode i glavni je izvor pitke vode za Cres i Lošinj. U zaleđu su Kupa, najveća rijeka županije koja teče prema Crnome moru, te Rječina koja se ulijeva u more u Rijeci.
Zaštićena područja u županiji
Na području županije zaštićeno je ukupno 263,3 km², što je 3,35 % ukupne (kopnene i morske) površine. Izvori navode 30 ili 31 zaštićeno područje u osam kategorija. Većinom upravlja Javna ustanova ju-priroda.hr (JU Priroda), dok nacionalnim parkom i parkom prirode upravljaju njihove vlastite javne ustanove.
Nacionalni park i park prirode
Nacionalni park Risnjak (1953.) - planinski masiv Gorskog kotara s izvorom Kupe; prvotno 30,14 km², od 1997. proširen na 63,5 km². Više na stranici NP Risnjak.
Park prirode Učka (1999.) - planinski greben iznad Opatijske rivijere površine 160 km², koji dijele Primorsko-goranska i Istarska županija. Više na stranici PP Učka.
Posebni rezervati
NazivGodinaOpis
Glavine - Mala luka, Krk1970.Ornitološki rezervat (1.143 ha) na jugoistočnom Krku. Prvi rezervat na svijetu osnovan za zaštitu bjeloglavog supa (izvori navode 1969. ili 1970.).
Fojiška - Pod Predošćica (Kruna), Cres1986.Ornitološki rezervat (514,7 ha) na sjeveroistočnoj obali Cresa; strme litice s kolonijama bjeloglavog supa.
Mali bok - Koromačna (Pod Okladi), Cres1986.Ornitološki rezervat (796,6 ha) na jugoistočnoj obali Cresa; kolonije bjeloglavog supa.
Otok Prvić1972.Botaničko-zoološki rezervat (5.760 ha, uključujući okolno more) između Krka i Raba; nenaseljen otok s kolonijom bjeloglavog supa i bogatom florom.
Šuma Dundo, Rab1949.Rezervat šumske vegetacije (101 ha) na poluotoku Kalifront; očuvana šuma hrasta crnike.
Glavotok, Krk1969.Mali rezervat šumske vegetacije (1,6 ha) uz franjevački samostan na zapadnoj obali Krka.
Košljun, Krk1969.Otočić u Puntarskoj dragi s franjevačkim samostanom i parkovnom šumom (7,4 ha).
Debela Lipa - Velika Rebar1964.Rezervat šumske vegetacije (125 ha) u Gorskom kotaru (Delnice, Lokve).
Značajni krajobrazi
NazivGodinaOpis
Lopar, Rab1969.Poluotok na sjeveru Raba (93,7 ha) s pješčanim plažama i plitkim pjeskovitim dnom.
Lisina1998.Šumoviti masiv iznad Opatije i Matulja (1.438,7 ha).
Kamačnik2002.Kanjon potoka Kamačnika kod Vrbovskog (83,5 ha).
Vražji prolaz i Zeleni vir1962.Kanjon i slap u Gorskom kotaru (252,7 ha), kod Skrada.
Park-šume i spomenici parkovne arhitekture uz more
NazivGodinaOpis
Čikat, Mali Lošinj1992.Park-šuma alepskog bora (221 ha) zasađena krajem 19. stoljeća; simbol lošinjskog lječilišnog turizma.
Pod Javori, Mali Lošinj1993.Park-šuma (40,7 ha) iznad Malog Lošinja.
Komrčar, Rab1965.Park-šuma (8,6 ha) uz grad Rab.
Perivoji Angiolina i Margarita, Opatija1968.Povijesni perivoji opatijske rivijere s egzotičnim biljkama.
Perivoj sv. Jakova, Opatija2010.Perivoj uz crkvu sv. Jakova u središtu Opatije.
Spomenici prirode
NazivGodinaOpis
Špilja Lokvarka, Lokve1961.Jedna od najpoznatijih špilja Gorskog kotara.
Ponor Gotovž, Klana1969.Ponor u krškom zaleđu Rijeke.
Zametska pećina, Rijeka1981.Speleološki objekt na području grada Rijeke.
Dupini Kvarnerića i bjeloglavi supovi Cresa
Kvarner ima dvije životinjske priče kakve nema nigdje drugdje na Jadranu: jedinu poznatu rezidentnu zajednicu dobrih dupina i jedine bjeloglave supove koji se gnijezde na liticama iznad mora.
Dobri dupini oko Cresa i Lošinja
U akvatoriju Cresa i Lošinja živi jedina poznata rezidentna zajednica dobrih dupina (Tursiops truncatus) u Jadranskom moru. To područje im je hranilište i mjesto podizanja mladih, a dio je životnog prostora za oko 200 jedinki. Brojnost cresko-lošinjske populacije procjenjuje se na oko 180 jedinki.
Najdulje istraživanje dupina na Sredozemlju. Jadranski projekt dupin započeo je 1987. godine, a od 2000. vodi ga Institut plavi-svijet.org (Plavi svijet) iz Velog Lošinja. To je najdulje sustavno istraživanje jedne rezidentne obalne zajednice dobrih dupina u Sredozemlju.
Pad populacije. Istraživanja su između 1995. i 2003. zabilježila pad brojnosti od 39 %, što je potaknulo inicijative za zaštitu.
Lošinjski rezervat za dupine (2006.-2009.). Ministarstvo kulture je 2006. proglasilo preventivnu zaštitu mora oko Cresa i Lošinja. Bio je to prvi zaštićeni morski prostor za dobre dupine na Sredozemlju i najveći zaštićeni morski prostor u Jadranu. Preventivna zaštita trajala je tri godine i nije prerasla u trajnu, pa danas na tom moru vrijede opće mjere zaštite.
Natura 2000. Od 2014. more oko Cresa i Lošinja dio je ekološke mreže kao područje HR3000161 Cres - Lošinj (oko 525 km²), s dobrim dupinom kao ciljnom vrstom.
Glavne prijetnje: buka i uznemiravanje od plovila, osobito ljeti, te pritisak na riblji fond kojim se dupini hrane.
Lošinjski edukacijski centar o moru u Velom Lošinju interaktivnim postavom predstavlja dupine i druge morske sisavce Jadrana.
Bjeloglavi supovi Kvarnera
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) najveća je ptica Hrvatske. Na Kvarneru se gnijezdi na strmim liticama Cresa, Krka, Prvića i Plavnika, a jedino se ovdje gnijezdi na liticama iznad mora.
Rekordna brojnost. 2024. na Kvarneru se gnijezdila 152 para, najviše u ovom stoljeću (ranije oko 130 parova). Nova gnijezdilišta otkrivena su na liticama kod Brseča i na Rabu.
Prvi rezervat na svijetu. Ornitološki rezervat Glavine - Mala luka na Krku prvi je na svijetu osnovan za zaštitu bjeloglavog supa; slijedili su Prvić (1972.) i dva rezervata na Cresu (1986.).
Izvan rezervata. Na otoku Plavniku redovito se gnijezdi desetak parova, a ljeti su ugroženi uznemiravanjem s turističkih brodova.
Centar za posjetitelje i oporavilište u Belom. JU Priroda u Belom na Cresu vodi belivisitorcentre.eu (Centar za posjetitelje Beli) s oporavilištem za bjeloglave supove, upravlja hranilištima na Cresu i prati populaciju. Mladi supovi pri prvim letovima ponekad padnu u more i treba ih spasiti.
Natura 2000. Svi Kvarnerski otoci dio su područja očuvanja za ptice HR1000033 Kvarnerski otoci (oko 1.141 km²), koje štiti 40 vrsta ptica, među njima bjeloglavog supa, suri orao, zmijara, sivog sokola i ušaru.
Ako vidite supa u moru ili na obali koji ne može poletjeti, ne pokušavajte ga sami hraniti; javite se Centru za posjetitelje Beli (info@belivisitorcentre.eu).
Natura 2000 u županiji
Ekološku mrežu Natura 2000 u županiji čini 111 područja: 3 područja očuvanja značajna za ptice (POP) i 108 područja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS). Pokrivaju gotovo 75 % kopnene površine i oko 16 % mora. Za more su najvažnija:
HR3000161 Cres - Lošinj - morsko područje oko 525 km², važno za dobrog dupina.
HR1000033 Kvarnerski otoci - područje za ptice oko 1.141 km², proglašeno 2013.; 40 ciljnih vrsta ptica, uključujući bjeloglavog supa.
Karte i popis područja dostupni su na bioportal.hr i natura2000.eea.europa.eu.
Morski ekosustav
Livade posidonije (Posidonia oceanica) - uz otoke, osobito oko Cresa, Lošinja i Raba; prioritetno stanište i rastilište mlađi riba, ugroženo sidrenjem.
Kanali i zaljevi pod utjecajem bure - Vinodolski i Velebitski kanal te Kvarnerić imaju jake struje i miješanje vode, što hrani bogat riblji svijet.
Stjenovita dna i litice - strme obale istočnog Cresa, Krka i Plavnika nastavljaju se pod morem kao zidovi i kanjoni.
Pješčana dna - rijetkost na kamenitom Jadranu: Lopar na Rabu i otok Susak, prekriven debelim slojem pijeska.
Riječki i Bakarski zaljev - dijelovi mora pod jakim urbanim, lučkim i industrijskim pritiskom.
Podmorski izvori - krška voda izvire u moru duž obale, pa je more na pojedinim mjestima hladnije i manje slano.
Biljni svijet
Morske cvjetnice i alge: posidonija i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) u zaklonjenim uvalama.
Otočne šume: šume hrasta crnike (rezervati Šuma Dundo na Rabu i Glavotok na Krku) te park-šume alepskog bora na Lošinju.
Lošinj, otok vitalnosti: područje Velog Lošinja poznato je po više od tisuću biljnih vrsta i ljekovitom bilju.
Gorski kotar: bukovo-jelove šume Risnjaka i Gorskog kotara, s prijelazom od mediteranske do planinske flore na svega nekoliko desetaka kilometara od mora.
Životinjski svijet
Morski sisavci
Dobri dupin (Tursiops truncatus) - rezidentna zajednica u akvatoriju Cresa i Lošinja (vidi odjeljak iznad).
Ostali morski sisavci Jadrana povremeno se bilježe; svako viđenje vrijedi prijaviti.
Kornjače
Glavata želva (Caretta caretta) redovito se zadržava u sjevernom Jadranu, osobito ljeti.
Ptice
Uz bjeloglavog supa, na Kvarnerskim otocima gnijezde se suri orao, zmijar, sivi sokol i ušara, što su ciljne vrste područja Natura 2000 Kvarnerski otoci.
Beskralježnjaci
Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon pomora; uzduž cijele hrvatske obale poznato je tek desetak potvrđenih živih jedinki. Svako živo opažanje je dragocjeno.
Spužve, gorgonije i rakovi na liticama i zidovima istočnog Cresa i Krka.
Ugrožene vrste
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus)
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Glavata želva (Caretta caretta)
Livade posidonije - prioritetno stanište
Invazivne i nove vrste
Grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) - jedna od 100 najinvazivnijih vrsta; zabilježena i na Kvarneru. Potiskuje posidoniju i druge autohtone morske biljke.
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - širi se Jadranom prema sjeveru. Sadrži tetrodotoksin i ne smije se jesti; svaki ulov treba prijaviti.
Vidio si invazivnu vrstu? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
Olupine - Kvarner je jedno od najpoznatijih područja Jadrana za ronjenje na olupinama: parobrod Lina kod Cresa (dug oko 64 m, na 20-55 m dubine), te olupine Tihany, Peltastis, El Hawi Star i druge na širem području Kvarnera.
Košljun - franjevački samostan na otočiću u Puntarskoj dragi na Krku.
Opatijska rivijera - povijesni perivoji i lječilišna tradicija od 19. stoljeća.
Ronjenje i ronilačke lokacije
Cres - olupina Lina, uvale i grebeni; zona oko Unija i Porozine.
Krk - olupine i podmorski kanjon.
Plavnik - podmorski grebeni i kanjon.
Lošinj i okolni otoci
Rab
Na litice s gnijezdima supova ne prilazite plovilom; u zaštićenim područjima i oko olupina provjerite pravila prije zarona.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Dupini: ne prilazite skupini plovilom, ne presijecajte im put, smanjite brzinu i ne hranite ih.
Supovi: ne približavajte se plovilom liticama s gnijezdima; ptica u moru treba pomoć - javite Centru za posjetitelje Beli.
Sidrenje: ne sidrite u posidoniji.
Zaštićene vrste: plemenita periska i druge zaštićene vrste ne smiju se vaditi ni dirati.
Invazivne vrste: napuhače se ne jedu; ulov prijavite.
Znanstvena istraživanja i projekti
Jadranski projekt dupin (od 1987.) - dugoročno praćenje dobrih dupina Cresa i Lošinja; Institut Plavi svijet.
Praćenje bjeloglavog supa - JU Priroda: oporavilište u Belom, hranilišta na Cresu i godišnje brojanje gnijezdećih parova.
Prirodoslovni muzej Rijeka - zbirke i istraživanja prirode Kvarnera.
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Primorsko-goranska županijaPodručna samoupravaAdamićeva 10, 51000 Rijeka · +385 51 351 600 · info@pgz.hrpgz.hr
JU PrirodaUpravlja većinom zaštićenih područja i Natura 2000 u županijiGrivica 4, 51000 Rijeka · +385 51 352 400 · info@ju-priroda.hrju-priroda.hr
Centar za posjetitelje BeliOporavilište za bjeloglave supove, edukacijaBeli 4, 51559 Beli · info@belivisitorcentre.eubelivisitorcentre.eu
JU Nacionalni park RisnjakUpravlja nacionalnim parkomBijela Vodica 48, 51317 Crni Lug · +385 51 836 133np-risnjak.hr
JU Park prirode UčkaUpravlja parkom prirodePoklon 8, 51410 Opatija · +385 51 770 100 · info@pp-ucka.hrpp-ucka.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr
Bioportal / Zavod za zaštitu okoliša i prirodeKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr · haop.hr
Znanost, obrazovanje i udruge
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu moraIstraživanje i zaštita dupina; Lošinjski edukacijski centar o moruKaštel 24, 51551 Veli Lošinj · +385 51 604 666 · info@blue-world.orgplavi-svijet.org
Prirodoslovni muzej RijekaZbirke, edukacijaLorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka · info@prirodoslovni.comprirodoslovni.com
Sveučilište u RijeciStudenti i istraživači-uniri.hr
Turizam
InstitucijaKontaktWeb
TZ Grada Rijeke-visitrijeka.hr
TZ Grada Malog Lošinja-visitlosinj.hr
Hitne prijave na moru
Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)
Ozlijeđeni ili nasukani dupini: Institut Plavi svijet, +385 51 604 666
Povezani sadržaji
Stranice parkova: Nacionalni park Risnjak, Park prirode Učka, susjedni Park prirode Velebit i Nacionalni park Sjeverni Velebit.
Susjedne županije: Istarska, Ličko-senjska.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Primorsko-goranska županija, JU Priroda, Centar za posjetitelje Beli, Institut Plavi svijet, JU NP Risnjak, JU PP Učka, Europska agencija za okoliš - Natura 2000, znanstveni radovi, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.