Šibensko-kninska županija
Šibensko-kninska županija spaja krško zaleđe Dinare s jednim od najrazvedenijih dijelova Jadrana. U njezinu moru leži 285 otoka, otočića i hridi, uključujući Nacionalni park Kornati, najgušći otočni labirint Sredozemlja, i Žutsko-sitsku otočnu skupinu. Rijeka Krka nakon sedam sedrenih slapova posljednja 23 km teče kao estuarij: slatka voda klizi preko slanog mora, a Prokljansko jezero i Šibenski kanal su more koje izgleda kao rijeka. Ovdje je i Rogozničko jezero (Zmajevo oko), rijetko trajno slojevito morsko jezero bez kisika u dubini, te Zlarin sa šest stoljeća tradicije vađenja crvenog koralja. Prema pučini, iza Žirja, počinje Jabučka kotlina, ključno rastilište oslića i škampa.
Opis područja
Od Dinare do pučine. Županija se proteže od krškog zaleđa Kninske krajine i Drniške zagore, gdje se uzdiže Dinara (1831 m), najviši vrh Hrvatske, do vanjskih otoka Kornata i Žirja. Kopno zauzima 2.994 km², a more gotovo jednako toliko. Obala je iznimno razvedena: zračnom linijom duga je svega 56,2 km, ali stvarna duljina obalne crte iznosi 805,9 km.
Otoci. U akvatoriju županije nalazi se 285 otoka, otočića i hridi. Unutarnji niz (Zlarin, Prvić, Krapanj, Kaprije, Kakan) leži blizu obale, a vanjski niz (Žirje i Kornati) nastavlja se na srednjodalmatinski pojas pučinskih otoka. Žirje je jedini stalno naseljeni vanjski otok šibenskog arhipelaga.
Rijeka koja teče preko mora. Krka je okosnica županije. Izvire podno Dinare kod Knina, gradi sedam sedrenih slapova, a nakon Skradinskog buka posljednjih 23 km teče kao estuarij sve do tvrđave sv. Nikole na ulazu u Šibenski kanal. U estuariju se lakša slatka voda kreće površinom, a teža morska voda leži ispod nje, pa se na malom prostoru izmjenjuju riječni i morski uvjeti.
Krš. Vapnenac i dolomit oblikuju kanjone Krke i Čikole, podzemne tokove i strme litice vanjskih otoka. Kornatske "krune" okomite su litice okrenute otvorenom moru, nastale uz veliki tektonski rasjed.
Zaštićena područja u županiji
Nacionalni parkovi
Nacionalni park Kornati (1980.) - najgušći otočni arhipelag Sredozemlja: 89 otoka, otočića i hridi, od čega tri četvrtine površine čini more. Detaljno na zasebnoj stranici parka.
Nacionalni park Krka (1985.) - 109 km² toka rijeke Krke i donjeg toka Čikole sa sedam sedrenih slapova. Park je proglašen na površini od 142 km², a granice su 1997. revidirane na današnjih 109 km². Detaljno na zasebnoj stranici parka.
Parkovi prirode
Park prirode Vransko jezero (1999.) - najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, na granici sa Zadarskom županijom. Sjeverozapadni dio jezera od 1983. je posebni ornitološki rezervat.
Park prirode Dinara (2021.) - 630,52 km² u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, drugi najveći park prirode u Hrvatskoj.
Park prirode Velebit - manjim dijelom zahvaća područje županije.
Značajni krajobrazi
NazivGodinaOpis
Rijeka Krka - gornji tok1948.3.881,6 ha od izvora Krke, 3,5 km sjeveroistočno od Knina, do Skradinskog buka. Izvor je sifonska špilja na 224 m nadmorske visine; u tom dijelu toka žive četiri vrste iz Crvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske.
Žutsko-sitska otočna skupina1967.10.006,56 ha uz Nacionalni park Kornati: 35 otoka i otočića, 8 hridi i jedan greben. Najveći je Žut (14,81 km²). Prirodno nedjeljiva s Kornatima, ali u nižoj kategoriji zaštite.
Vodeni tok i kanjon Čikole1967.1.139,90 ha; 13 km kanjona dubokog do 130 m kod Drniša. Čikola je najduži pritok Krke.
Rijeka Krka - donji tok1968.3.358,73 ha od starog skradinskog mosta do Šibenskog mosta, s Prokljanskim jezerom. U području je zabilježeno 45 vrsta mekušaca i 406 autohtonih biljnih vrsta; u špiljama ljeti borave kolonije šišmiša do 20.000 jedinki.
Kanal - Luka1974.1.196,77 ha od Šibenskog mosta do tvrđave sv. Nikole. Kanal sv. Ante dug je oko 2.500 m, širok 140 do 220 m i dubok do 42 m.
Gvozdenovo - Kamenar1974.549,4 ha brežuljaka sjeveroistočno od Šibenika s vidikovcem nad Šibenskim zaljevom i Kanalom sv. Ante.
Spomenici prirode
NazivGodinaOpis
Stara straža, Knin1961.Geološki spomenik prirode: valovito svijeni slojevi vapnenca i dolomita jurske i kredne starosti s fosilnim koraljima roda Cladocoropsis.
Značajnim krajobrazima i spomenikom prirode upravlja JU Priroda Šibensko-kninske županije, osnovana 2007. godine.
Kornati, estuarij Krke i rub Jabučke kotline - more između otoka i rijeke
Šibensko-kninska županija na malom prostoru okuplja tri vrlo različita morska svijeta: otvoreni arhipelag Kornata, estuarij Krke u kojem se rijeka i more slojevito preklapaju, i pučinu prema Jabučkoj kotlini. Zajedno čine jednu od najzanimljivijih priča srednjeg Jadrana.
Kornati i Žutsko-sitska skupina
Kornati su nacionalni park od 1980. godine, a zabrana ribolova u većem dijelu parka omogućila je oporavak podmorja: kornatske "krune" su okomiti zidovi obrasli gorgonijama koji padaju i do 80 m dubine. Sjeverno od parka nastavlja se Žutsko-sitska otočna skupina, zaštićena od 1967. kao značajni krajobraz. Geografski i prirodno to je isti arhipelag, ali s blažim režimom zaštite, pa su usporedna opažanja unutar i izvan parka posebno vrijedna. Više o Kornatima na stranici Nacionalnog parka Kornati.
Estuarij Krke
Sedra. Uzvodno od estuarija Krka gradi sedrene barijere: sedra je porozni kamen koji nastaje taloženjem kalcijeva karbonata uz pomoć mahovina i algi, i raste samo dok preko nje teče vrlo čista voda. Skradinski buk, posljednji od sedam slapova, ima 17 stepenica raspoređenih na oko 800 m.
Bočata voda. Od Skradinskog buka do mora Krka je estuarij dug oko 23 km. Slatka voda teče površinom prema moru, a slana morska voda ostaje u dubljim slojevima.
Prokljansko jezero. Iako izgleda kao jezero, po fizikalno-kemijskim i biološkim obilježjima Prokljan je more: dugo je oko 6,7 km, široko 2,8 km i duboko do 22 m. Uz njega su Kanal sv. Josipa i ušće potoka Guduče s močvarnom vegetacijom.
Školjke. Miješanje slatke i morske vode i bogatstvo hranjivih tvari čine ušće Krke jednim od najvažnijih područja uzgoja školjaka u Hrvatskoj, uz Limski kanal i Malostonski zaljev. Uzgajaju se dagnje i kamenice, a uzgoj je prisutan i u Pirovačkom i Murterskom kanalu.
Natura 2000. Ušće je područje ekološke mreže HR3000171 Ušće Krke, za koje se izrađuje plan upravljanja zajedno sa značajnim krajobrazima Kanal - Luka i Krka - donji tok.
Više o slapovima i kanjonu na stranici Nacionalnog parka Krka.
Rub Jabučke kotline
Zapadno od Žirja more se spušta prema Jabučkoj kotlini, depresiji između srednjodalmatinskih otoka i talijanske obale. Kotlina je najvažnije rastilište oslića i škampa na sjevernom i srednjem Jadranu. Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) 2017. je ondje uspostavila područje ograničenog ribolova, a 2021. ga je učinila trajnim. U jednom dijelu zabranjen je pridneni ribolov (koće, parangali, vrše), a u ostalim dijelovima ribolovni napor je znatno smanjen.
Natura 2000 u županiji
Natura 2000 je europska ekološka mreža. Ne zabranjuje aktivnosti, nego traži da se ne ugroze ciljne vrste i staništa. U Šibensko-kninskoj županiji ima više od šezdeset područja ekološke mreže. Neka od morskih područja:
HR3000171 Ušće Krke - estuarij, Prokljansko jezero i Šibenski kanal.
HR4000001 Nacionalni park Kornati - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS).
HR3000419 J. Molat - Dugi - Kornat - Murter - Pašman - Ugljan - Rivanj - Sestrunj - Molat - veliko područje otočnog pojasa sjeverne Dalmacije.
HR3000505 Kaprije - podmorje od rta Kaprije do rta Mrtovac
HR3000506 Kakan - podmorje JZ obale
HR3000438 Kosmerka - Prokladnica - Vrtlac - Babuljak - podmorje
Popis svih područja i njihove granice dostupni su na bioportal.hr.
Morski ekosustav
Livade posidonije (Posidonia oceanica) - najvažnije obalno stanište. Praćenje provedeno 2019. na 16 postaja u šest područja Natura 2000 u županiji pokazalo je da su naselja posidonije uglavnom u lošem ili slabom stanju, s vidljivim oštećenjima od sidrenja.
Vertikalni zidovi i koraligen - kornatske "krune" i strme obale vanjskih otoka s gorgonijama, spužvama i bogatim ribljim zajednicama.
Estuarij Krke - slojevito more s bočatom površinom; područje visoke primarne proizvodnje, pogodno za školjkaše.
Rogozničko jezero (Zmajevo oko) - malo slano krško jezero na poluotoku Gradina kod Rogoznice, duboko 15 m i površine oko 10.000 m². Ima gornji sloj s kisikom i donji sloj bez kisika, a povremeno cijelo jezero ostane bez kisika. Uvršteno je među stotinjak poznatih trajno slojevitih, anoksičnih jezera na svijetu. Institut Ruđer Bošković istražuje ga od 1992.
Kanal sv. Ante - uski morski kanal dug oko 2.500 m i dubok do 42 m, ulaz u estuarij Krke.
Jabučka kotlina - rastilište oslića i škampa na pučini zapadno od Žirja.
Biljni svijet
Morske cvjetnice: posidonija u otvorenijim uvalama, a u zaštićenim plićacima i ušćima druge morske cvjetnice.
Obala i otoci: eumediteranska vegetacija s alepskim borom, crnikom i šmrikom; u značajnom krajobrazu Kanal - Luka zabilježeno je gotovo 600 vrsta viših biljaka, među njima i ilirsko-jadranski endemi.
Donji tok Krke: 406 autohtonih biljnih vrsta, od kojih su neke ilirsko-jadranski endemi; uz ušće Guduče razvijena je močvarna vegetacija.
Kornati: otoci su stoljećima paljeni i pretvarani u pašnjake, pa prevladavaju kamenjar, makija i garig, uz suhozide duge stotinama kilometara.
Životinjski svijet
Ribe
Na vanjskim otocima i u Kornatima, gdje je ribolov ograničen, žive gušće jate grebenskih vrsta i veće jedinke. U Jabučkoj kotlini ključni su oslić i škamp. U gornjem toku Krke žive četiri vrste iz Crvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske, a estuarij je važan za mlađ morskih i bočatih vrsta.
Morski sisavci
Dobri dupin (Tursiops truncatus) - istraživači Instituta Plavi svijet od 2013. prate dupine u sjevernoj Dalmaciji, od Silbe i Oliba do Žirja i Zlarina, metodom foto-identifikacije leđnih peraja. Područje obuhvaća Kornate i dva Natura 2000 područja za dobrog dupina.
Kornjače
Glavata želva (Caretta caretta) najčešća je morska kornjača u ovom dijelu Jadrana; strogo je zaštićena i ciljna je vrsta ekološke mreže.
Beskralježnjaci
Plemenita periska (Pinna nobilis) - ušće Krke bilo je važno stanište periske, no nakon pomora koji je 2019. zahvatio hrvatsku obalu vrsta je kritično ugrožena i duž cijele hrvatske obale poznat je tek mali broj živih jedinki. Svako opažanje žive periske treba prijaviti.
Školjkaši estuarija - u donjem toku Krke zabilježeno je 45 vrsta mekušaca, uz velike populacije filipinske kućice.
Crveni koralj (Corallium rubrum) - šibenski arhipelag, osobito okolica Zlarina i Žirja, poznat je po povijesnim nalazištima koralja.
Šišmiši
U špiljama donjeg toka Krke ljeti borave kolonije šišmiša do 20.000 jedinki.
Ugrožene vrste
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Glavata želva (Caretta caretta)
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Crveni koralj (Corallium rubrum)
Slatkovodne ribe gornjeg toka Krke s Crvenog popisa
Livade posidonije - prioritetno stanište
Invazivne i nove vrste
Plavi rak (Callinectes sapidus) - zabilježen u ušću Krke. Prilagodljiv je različitom salinitetu i temperaturi, brzo se razmnožava i agresivan je predator koji ugrožava autohtone vrste.
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - posljednjih godina ulovljena na više mjesta u Jadranu, među ostalim kod otočića Košare uz Pašman, u susjedstvu županije. Sadrži tetrodotoksin i ne smije se jesti. Institut za oceanografiju i ribarstvo moli prijavu svakog ulova.
Grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) - invazivna alga zabilježena i unutar Nacionalnog parka Kornati.
Vidio si plavog raka ili napuhaču? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA. Napuhaču nikako ne jedi.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
Koraljarstvo na Zlarinu - Zlarinjani su oko šest stoljeća vadili i obrađivali crveni koralj. Tradiciju danas čuva Hrvatski centar koralja Zlarin, otvoren 2023., dobitnik Europske nagrade za baštinu (hckz.hr).
Podmorski arheološki lokalitet kod Žirja - između uvala Muna i Koromašna nalazi se nalazište bogato amforama, zaštićeno metalnim kavezom koji omogućuje razgledavanje, ali sprječava odnošenje nalaza.
Tvrđava sv. Nikole - mletačka utvrda na ulazu u Kanal sv. Ante (1540.-1553.), dio UNESCO-ove svjetske baštine.
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - UNESCO svjetska baština.
Skradin (antička Scardona) - rimski grad na rubu estuarija; u donjem toku Krke pronađeni su i neolitički nalazi.
Kornatski suhozidi, gradine i utvrda Tureta - vidi stranicu NP Kornati.
Ronjenje i ronilačke lokacije
Ronilačke lokacije u županiji grupirane su po područjima:
Kornati - ronjenje je dopušteno samo u organiziranim grupama, uz odobrenje Javne ustanove, u službeno određenim zonama.
Žirje - vanjski otok na nastavku kornatskog niza, sa sličnim terenima za ronjenje; uz arheološki lokalitet između uvala Muna i Koromašna.
Kaprije i Kakan - podmorje je dio ekološke mreže Natura 2000.
Zlarin, Prvić i Šibenski kanal
Rogoznica i Primošten
U nacionalnim parkovima i oko zaštićenih arheoloških lokaliteta vrijede posebna pravila - neka ronjenja moguća su samo uz dozvolu ili uz ovlašteni ronilački centar. Provjerite pravila prije zarona.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Sidrenje: ne sidriti u posidoniji - praćenje u županiji pokazalo je štete od sidrenja na većini postaja. Koristiti uređene plutače i sidrišta.
Nacionalni parkovi: u Kornatima i na Krki vrijede pravila javnih ustanova parkova (ulaznice, zone, ribolov, ronjenje).
Estuarij i Prokljan: poštivati uzgajališta školjaka i ne uznemirivati ptice u močvarnim dijelovima.
Zaštićene vrste: periska, crveni koralj, prstac i druge zaštićene vrste ne smiju se vaditi.
Dupini i kornjače: držati razmak, ne hraniti, viđenje prijaviti.
Invazivne vrste: napuhače se ne jedu; ulov plavog raka i napuhače prijaviti.
Znanstvena istraživanja i projekti
Istraživačka postaja Martinska (Institut Ruđer Bošković, od 1980.) - temeljna i primijenjena istraživanja estuarija Krke i obalnih voda; podvodna kamera ispred postaje od 2018. snima život u estuariju. Suradnici instituta autori su oko 80 % znanstvenih radova o šibenskom akvatoriju.
Rogozničko jezero - dugoročno istraživanje IRB-a od 1992.
Jadranski projekt dupin (Institut Plavi svijet) - praćenje dobrih dupina u sjevernoj Dalmaciji od 2013.
Praćenje posidonije (Društvo istraživača mora 20000 milja, 2019.) - stanje livada u šest područja Natura 2000 u županiji.
Planovi upravljanja - Plan upravljanja NP Krka i šire područje (2023.-2032.) te plan za ušće Krke, Kanal - Luka i Krka - donji tok.
Jabučka kotlina - praćenje oporavka oslića i škampa u području ograničenog ribolova (GFCM).
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Šibensko-kninska županijaPodručna samoupravaTrg Pavla Šubića I. br. 2, 22000 Šibenik · +385 22 460 700 · zupan@skz.hrsibensko-kninska-zupanija.hr
JU Priroda Šibensko-kninske županijeUpravlja značajnim krajobrazima, spomenikom prirode i područjima Natura 2000 izvan parkovaPrilaz tvornici 39, 22000 Šibenik · +385 22 218 462 · zastitaprirode@zpv-sibenik.hrpriroda-skz.hr
Posjetiteljski centar Kanal sv. AnteInterpretacija Kanala sv. Ante i tvrđave sv. NikoleUvala Minerska bb, Šibenik · +385 22 436 300 · centar@kanal-svetog-ante.comkanal-svetog-ante.com
JU Nacionalni park KrkaUpravitelj NP KrkaTrg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibenik · +385 22 201 741 · info@npk.hrnpkrka.hr
JU Nacionalni park KornatiUpravitelj NP KornatiButina 2, 22243 Murter · +385 22 435 740 · kornati@np-kornati.hrnp-kornati.hr
JU Park prirode Vransko jezeroUpravitelj parka prirode-pp-vransko-jezero.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr
BioportalKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr
Znanost i obrazovanje
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Institut Ruđer Bošković - Istraživačka postaja MartinskaIstraživanje estuarija Krke i obalnih voda-irb.hr
Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR)Ribarstvo, invazivne vrste, kakvoća mora-izor.hr
Institut Plavi svijetIstraživanje i zaštita dupina-plavi-svijet.org
Društvo istraživača mora 20000 miljaPraćenje posidonije i podmorja-drustvo20000milja.hr
Hrvatski centar koralja ZlarinBaština koraljarstva i bioraznolikost mora-hckz.hr
Turizam
InstitucijaKontaktWeb
TZ Šibensko-kninske županije-dalmatiasibenik.hr
TZ grada Šibenika-visitsibenik.hr
Hitne prijave na moru
Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)
Povezani sadržaji
Stranice parkova: Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Dinara, susjedni Park prirode Telašćica.
Susjedne županije: Zadarska, Splitsko-dalmatinska.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Šibensko-kninska županija, JU Priroda Šibensko-kninske županije, JU Nacionalni park Krka, JU Nacionalni park Kornati, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Institut Ruđer Bošković, Institut Plavi svijet, GFCM, Državni zavod za statistiku, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.