Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je najveća hrvatska županija i srce srednjeg Jadrana. Oko dvije trećine njezine površine čini more. Obuhvaća Brač, Hvar, Šoltu, Čiovo i Vis, a najdalje na pučini leže Biševo, Svetac, Jabuka, Brusnik i Palagruža. Ovdje je Viški arhipelag, prvi hrvatski UNESCO geopark na obali, s vulkanskim otocima Jabukom i Brusnikom, rijetkošću na Jadranu. U županiji je i Park prirode Biokovo, koji se diže gotovo okomito iz mora do 1762 m, te ušće Cetine, izvor Jadra i niz manjih zaštićenih područja na otocima. Kod Komiže je od 2025. godine Posebni rezervat Rt Stupišće, prva zona potpune zabrane ribolova (no-take zona) u županiji. Zapadno od Visa počinje Jabučka kotlina, jedno od najvažnijih mrjestilišta škampa i oslića na Jadranu.
Opis područja
Tri pojasa. Županiju čine brdovito zaleđe (Dalmatinska zagora: Sinj, Imotski, Vrgorac), uski i gusto naseljeni obalni pojas (Trogir - Split - Omiš - Makarska) i otoci. Za SEADRIA je najvažniji otočni i morski dio, ali zaleđe je povezano s morem preko rijeka i krškog podzemlja: voda koja ponire u Imotskom polju izvire u moru i na obali.
Srednji Jadran i pučina. Vanjski otoci Viškog arhipelaga leže na otvorenom moru, daleko od obale. Tu se mijenjaju vodene mase, dubine rastu, a more je bistro i bogato. Palagruža je na sredini Jadrana, bliže talijanskoj obali nego mnogim hrvatskim otocima.
Kanali između otoka. Splitski, Brački, Hvarski i Viški kanal imaju vlastite uvjete: zaštićenije more, livade posidonije, uvale za sidrenje i najveći pritisak nautičkog turizma.
Krš. Vapnenac i dolomit oblikuju strme obale, morske špilje i podmorske izvore (vrulje). Iznimka su Jabuka i Brusnik, izgrađeni od magmatskih stijena, te Komiža, gdje se na površini vide stijene stare oko 220 milijuna godina, izdignute solnim dijapirima.
Zaštićena područja u županiji
Park prirode
Park prirode Biokovo (1981.) - planinski masiv koji se izravno diže iz mora iznad Makarske rivijere. Nema morski dio, ali ima važnu ulogu kao zaštitni pojas i izvor krške vode koja se ulijeva u more. Brojne endemske biljke (npr. biokovsko zvonce).
UNESCO geoparkovi
Geopark Viški arhipelag (UNESCO, 17. travnja 2019.) - prvi UNESCO geopark na hrvatskoj obali. Obuhvaća Vis, Biševo, Svetac, Jabuku, Brusnik i okolne otočiće. Geološki je jedinstven: solni dijapiri stari oko 220 milijuna godina izdigli su mlađe slojeve na površinu, a Jabuka i Brusnik su geološki i najstariji i najmlađi otoci Jadrana.
Geopark Biokovo - Imotska jezera - treći hrvatski UNESCO geopark; obuhvaća Biokovo i Imotska jezera (Crveno i Modro jezero).
Spomenici prirode (izbor s naglaskom na more)
NazivGodinaZašto je važan
Modra špilja, Biševo1951.Najpoznatija morska špilja Jadrana. Sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor na oko 12 m dubine i odbija se od pješčanog dna. Velik broj posjetitelja - tema upravljanja i nosivog kapaciteta.
Medvidina špilja, Biševo1967.Najdulja polupotopljena špilja istočnog Jadrana (~160 m). Ime je dobila po sredozemnoj medvjedici koja se u njoj nekad skrivala.
Zelena špilja, otočić Ravnik1967.Morska špilja s otvorom u stropu kroz koji ulazi svjetlo.
Otok Jabuka1958.Vulkanski otok na pučini; magnetit u stijenama ometa brodske kompase. Rub Jabučke kotline.
Otok Brusnik1951.Vulkanski otočić, oko 13 NM od Komiže; rijetka magmatska građa u Dalmaciji.
Grapčeva špilja, Hvar1964.Arheološka i speleološka baština otoka.
Vranjača, Mosor1963.Speleološki objekt u zaleđu.
Crveno jezero, Imotski1964.Jedna od najdubljih krških ponikvi u Europi.
Značajni krajobrazi
NazivGodinaOpis
Pakleni otoci, Hvar1972.Skupina od dvadesetak otoka ispred grada Hvara. Najveći pritisak nautike u županiji; pilot-lokacija za ekološka sidrišta (projekt BIOPRESSADRIA).
Šćedro, Hvar1972.Otok južno od Hvara; problem sidrenja u posidoniji i vezivanja plovila za stabla.
Ravnik, Vis1967.Otočić uz jugoistočnu obalu Visa sa Zelenom špiljom.
Uvala Stiniva, Vis1967.Šljunčana uvala nastala urušavanjem špilje; često navedena među najljepšim plažama Europe.
Vidova gora, Brač1973.Najviši vrh svih jadranskih otoka (780 m), ~1880 ha.
Kanjon Cetine1963.Oko 8 km od ušća u Omišu uzvodno do Radmanovih mlinica. Veza rijeke i mora.
Brela1964.Plaže i park-šuma.
Imotska jezera - Gaj1971.Krški geomorfološki fenomeni.
Prološko blato1971.Poplavno područje u Imotskom polju (~10 km²).
Posebni rezervati
NazivGodinaOpis
Rt Stupišće, Vis2025.Posebni morski rezervat - prva no-take zona u županiji. Potpuna zabrana ribolova na 109,7 ha kod Komiže. Detaljno u zasebnom odjeljku niže.
Pantan, Trogir2000.Ornitološko-ihtiološki rezervat - ostatak močvare na ušću rječice Rike u Kaštelanski zaljev. Zabilježene su 163 vrste ptica. Ugrožen zatrpavanjem, gradnjom i krivolovom.
Jadro (gornji tok)1984.Ihtiološki rezervat od izvora do Uvodića mosta u Solinu. Stanište mekousne pastrve (Salmo obtusirostris), endema jadranskog slijeva.
Vrljika (izvorišni dio)1971.Ihtiološki rezervat u Imotskoj krajini (~0,5 km²).
Posebni morski rezervat „Rt Stupišće“ - prva no-take zona u županiji
Stupišće je prvo područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je ribolov potpuno zabranjen, a dopušteno je kontrolirano ronjenje. To je idealno mjesto za ronioce-suradnike i za dugoročno praćenje oporavka ribe.
Što je no-take zona?
No-take zona je dio mora u kojem je zabranjen svaki ribolov i vađenje morskih organizama - i profesionalni i rekreacijski, i podvodni ribolov, pa čak i ribolov udicom. Cilj je da se ribe, rakovi i drugi organizmi mogu nesmetano razmnožavati i rasti. S vremenom njihova brojnost i veličina rastu, a jaja, ličinke i odrasle jedinke prelaze u okolno more. Taj efekt prelijevanja (spillover) koristi i lokalnim ribarima izvan rezervata.
Osnovni podaci
PodatakVrijednost
Službeni nazivPosebni rezervat „Rt Stupišće“ (posebni morski rezervat)
LokacijaRt Stupišće, istočni rub Komiškog zaljeva, otok Vis; Grad Komiža
PropisUredba o proglašenju Posebnog rezervata »Rt Stupišće« (NN 76/2025)
DonijelaVlada Republike Hrvatske, 2. svibnja 2025.
Na snazi od13. svibnja 2025.
Ukupna površina109,7 ha
Morski dio102,8 ha (93,7 %)
Kopneni dio6,9 ha (6,3 %)
UpraviteljJU More i krš
GraniceGeodetska podloga PR48/2024; digitalno dostupno na Bioportalu (bioportal.hr/gis)
Natura 2000Unutar područja HR3000097 Vis - podmorje, HR2000942 Otok Vis i HR1000039 Pučinski otoci
Status u geoparkuUnutar UNESCO geoparka Viški arhipelag
PosebnostPrvo posebno zaštićeno morsko područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji s potpunom zabranom ribolova
Pravila - što je zabranjeno, a što dopušteno
AktivnostStatus
Ribolov (profesionalni, rekreacijski, sportski, podvodni, udicom)❌ Zabranjen
Vađenje i sakupljanje morskih organizama❌ Zabranjeno
Ribolov u znanstvene i nastavne svrhe✅ Dopušten uz odobrenje
Selektivni izlov invazivnih stranih vrsta✅ Dopušten
Rekreacijsko ronjenje✅ Dopušteno, ali regulirano i pod nadzorom
SidrenjePredviđene su ekološke plutače za vez ronilačkih brodova kako bi se izbjegla šteta od sidrenja
NadzorKamere i lokalni čuvar prirode; JU More i krš od 2026. ima i nadzorni brod
Uredba propisuje zabranu ribolova i vađenja organizama; detaljna pravila ronjenja, sidrenja i plovidbe donose se Pravilnikom o zaštiti i očuvanju. Prije ronjenja provjerite aktualna pravila kod JU More i krš.
Zašto baš Stupišće?
Očuvani koraligen i vertikalni zidovi od oko 18 do 45 m dubine, s gorgonijama.
Livade posidonije do oko 28 m dubine.
Grebeni i morske špilje - Natura 2000 stanišni tipovi 1120* (posidonija), 1170 (grebeni) i 8330 (preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje).
Strogo zaštićene vrste: crveni koralj (Corallium rubrum), kvrgavi Tritonov rog (Charonia lampas) i žuta gerardija / zlatni koralj (Savalia savaglia).
Ribe: kirnja, škrpina, zubatac; od rakova jastog. U istraživanjima na dvije postaje zabilježeno je 17 vrsta riba, od toga tri gotovo ugrožene, i ukupno oko 120 vrsta morskih organizama.
Kopneni dio: stijene u zoni posolice s endemskim vrstama roda Limonium (morske lavande); u području žive i Eleonorini sokoli.
Olupina parobroda Vassilios T. - nasukao se 1939. i nakon nekog vremena potonuo; leži na 25-55 m dubine. Poznata ronilačka lokacija.
Kako je nastao rezervat
Inicijativa je potekla od lokalne zajednice - Športsko-ribolovnog društva (SRD) „Komiža“, ribara i ronilaca iz Komiže. Lokalni ribari podržali su zabranu.
Istraživanja od 2020.: projekt ADRIREEF (2020., postaje Sika 3 i Sika 6), Udruga Sunce (2022., foto-uzorkovanje i vizualni cenzus riba), JU More i krš (jesen 2022., ronjenja na jugoistočnom dijelu) te procjena ekološkog stanja koraligena (Kipson, 2021.).
Stručnu podlogu izradio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode (22. siječnja 2024.).
Partneri: Grad Komiža, SRD Komiža, Udruga Sunce, JU RERA S.D. (Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ), JU More i krš, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Javno savjetovanje vođeno je početkom 2025., a Uredba je donesena 2. svibnja 2025.
Upravljanje i praćenje - projekt BRAVE
BRAVE (Interreg VI-A Italija-Hrvatska 2021.-2027.) financira upravljanje rezervatom:
praćenje ribljih zajednica unutar rezervata,
kamere za nadzor,
ekološke plutače za vez,
zajedničku digitalnu platformu za podatke o morskom okolišu.
U srpnju 2026. RERA S.D. predala je JU More i krš novi brod za svakodnevni nadzor zaštićenih morskih područja oko Visa.
Kontakti za Rt Stupišće
InstitucijaUlogaKontakt / web
JU More i kršUpravitelj rezervata; dozvole i pravila ronjenja021 332 322 · info@moreikrs.hr · moreikrs.hr
JU RERA S.D.Nositelj projekta BRAVE, nadzorni brod, plutačerera.hr
Udruga SunceIstraživanja riba (vizualni cenzus)021 360 779 · sunce-st.org
BioportalGranice rezervata (GIS)bioportal.hr
Uredba (NN 76/2025)Službeni tekstnarodne-novine.nn.hr
Stručna podloga (ZZOP, 2024.)Detaljni podaci o vrstama i staništimamzozt.gov.hr
Natura 2000 u županiji
Natura 2000 je europska ekološka mreža. Za razliku od zaštićenih područja, ona ne zabranjuje aktivnosti, nego traži da se ne ugroze ciljne vrste i staništa. Za more su najvažnije:
Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) - npr. livade posidonije, grebeni, morske špilje, dobri dupin, glavata želva. Veći dio Viškog arhipelaga, Pakleni otoci, Šolta, južna obala Brača i Hvara i dr.
Područja očuvanja značajna za ptice (POP) - otočne kolonije morskih ptica (kaukal, gregula, sredozemni galeb, Eleonorin sokol) na vanjskim otocima Viškog arhipelaga i Palagruži.
Nova morska POP područja (2025.) - Hrvatska je proglasila prva morska područja za ptice (Lastovski kanal, Sjeverni Jadran). Predložena područja Hvarski kanal i Korčulanski kanal nisu uključena, iako su znanstveno ključna za kaukala i gregulu. Opažanja morskih ptica u tim kanalima zato su posebno vrijedna.
Morski ekosustav
Livade posidonije (Posidonia oceanica) - najvažnije obalno stanište; najugroženije sidrenjem u uvalama (Pakleni otoci, Šćedro, Šolta, južni Brač). Županija je u Studiji sidrišta odredila 69 lokacija za ekološke sustave sidrenja, kao prva u Hrvatskoj.
Koraligen i vertikalni zidovi - posebno oko Visa, Biševa i Sveca; crvena gorgonija (Paramuricea clavata), žuta gorgonija, spužve.
Morske i polupotopljene špilje - Modra, Medvidina, Zelena špilja i mnoge neimenovane; stanište prilagođeno sjeni i nekadašnje sklonište medvjedice.
Jabučka kotlina - duboka kotlina (do ~270 m) između Žirja i talijanske Ortone; mrjestilište i rastilište škampa i oslića. Od 2017. je područje ograničenog ribolova prema odluci GFCM-a (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja), a riblji fond se oporavlja. FAO je naziva primjerom dobre prakse.
Ušća i bočate vode - ušće Cetine (Omiš), Jadra (Vranjic/Solin), Žrnovnice i Pantan (Trogir); važni za mlađ riba i ptice.
Kaštelanski zaljev - primjer zaljeva pod jakim urbanim i industrijskim pritiskom; dobar edukativni primjer oporavka i praćenja kakvoće mora.
Vrulje - podmorski izvori slatke vode uz obalu Biokova i Omiša.
Biljni svijet
Morske cvjetnice: posidonija, čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa), patuljasta svilina (Zostera noltei) u zaštićenim uvalama i lagunama.
Alge: cistozire (Cystoseira / Ericaria spp.) kao pokazatelji čistog mora. Autohtonu kaulerpu treba razlikovati od invazivne.
Kopno uz more: makija, alepski bor, crnika; na Biokovu endemi poput biokovskog zvonca (Edraianthus pumilio); na Hvaru i Braču lavanda, ružmarin i buhač.
Stara stabla spomenici prirode: čempres (~500 godina) u franjevačkom samostanu u Hvaru, divlja kruška na Braču.
Životinjski svijet
Ribe
Pučinski otoci (Vis, Biševo, Svetac, Palagruža) poznati su po kirnjama, zubacima, gofovima, palamidama i tunama. U Jabučkoj kotlini su važni oslić i škamp. U rijekama: mekousna pastrva (Jadro), endemske vrste Cetine i Vrljike.
Morski sisavci
Dobri dupin (Tursiops truncatus) - redovit u kanalima i oko Visa.
Obični dupin, prugasti dupin i glavati dupin - pučina.
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - nekad je živjela u špiljama Biševa (Medvidina špilja nosi ime po njoj); povremena viđenja na srednjem i južnom Jadranu. Svako viđenje molimo prijavite.
Kornjače
Glavata želva (Caretta caretta) - redovita; zelena želva rijetka.
Morske ptice
Kaukal (Calonectris diomedea), gregula (Puffinus yelkouan), sredozemni galeb (Larus audouinii), Eleonorin sokol (Falco eleonorae) na vanjskim otocima. Palagruža je važna i za selidbu ptica preko Jadrana.
Beskralježnjaci
Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon pomora od 2016. nadalje; svako živo opažanje je vrijedno i treba ga prijaviti.
Crveni koralj, gorgonije, spužve, jastog, rakovica, prstac (zaštićen, zabranjeno vađenje).
Ugrožene vrste
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)
Glavata želva (Caretta caretta)
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Kaukal i gregula
Mekousna pastrva (Salmo obtusirostris)
Livade posidonije - prioritetno stanište
Crvena gorgonija i crveni koralj
Invazivne i nove vrste
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - u ožujku 2026. ulovljena kod Splita, a u srpnju 2026. kod Korčule. Sadrži tetrodotoksin i ne smije se jesti. Stručnjaci pozivaju na prijavu svakog ulova.
Lavlja riba (Pterois miles) - širi se Jadranom prema sjeveru; u Splitu postoje inicijative za njezin izlov.
Plavi rak (Callinectes sapidus) - u ušćima i lagunama (prvenstveno Neretva, ali moguć i na ušćima u županiji).
Grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) - invazivna alga u priobalju.
Rebraš (Mnemiopsis leidyi) - invazivna vrsta koju prati IOR.
Vidio si napuhaču, lavlju ribu ili plavog raka? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA. Napuhaču ne jedi, a bodlje lavlje ribe ne diraj - otrovne su.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
Podmorski arheološki lokaliteti oko Visa (antička Issa), Hvara i Brača - antički brodolomi s amforama.
Olupine iz 20. stoljeća oko Visa - brodovi i zrakoplovi iz Drugog svjetskog rata.
Komiška falkuša - tradicionalni ribarski brod za lov na pučini; simbol ribarske tradicije Viškog arhipelaga.
Svjetionici - Palagruža, Host (Vis), Stončica i dr.
UNESCO baština: Dioklecijanova palača, Trogir, Starogradsko polje (Hvar).
Ronjenje i ronilačke lokacije
Ronilačke lokacije u županiji grupirane su po područjima:
Viški arhipelag - Vis, Biševo, Ravnik, Svetac, Brusnik; posebno Rt Stupišće (no-take zona, olupina Vassilios T.) - ronjenje je regulirano, vidi odjeljak o rezervatu.
Hvar i Pakleni otoci
Brač i Šolta
Splitsko područje i Čiovo
Makarska rivijera
Neka zaštićena područja i arheološki lokaliteti zahtijevaju dozvolu ili ronjenje isključivo uz ovlašteni ronilački centar - provjerite pravila prije zarona.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Sidrenje: ne sidriti u posidoniji; koristiti uređene plutače gdje postoje.
Morske špilje: ne dirati stijenke i organizme, ne uznemirivati živi svijet (osobito u Modroj špilji, gdje je posjet organiziran).
No-take zona Rt Stupišće (Vis): potpuna zabrana ribolova i vađenja organizama - ni udicom; ronjenje samo prema pravilima JU More i krš; vez na plutače.
Ribolov: poštivati minimalne veličine i lovostaje; u Jabučkoj kotlini vrijede posebna ograničenja za profesionalni ribolov.
Zaštićene vrste: prstac, periska, crveni koralj i dr. ne smiju se vaditi.
Dupini, kornjače, medvjedica: držati razmak, ne hraniti, viđenje prijaviti.
Invazivne vrste: napuhače se ne jedu; ulov prijaviti.
Znanstvena istraživanja i projekti
BRAVE (Interreg VI-A Italija-Hrvatska) - upravljanje Posebnim rezervatom Rt Stupišće: praćenje ribljih zajednica, kamere, ekološke plutače, nadzorni brod (2026.) i zajednička digitalna platforma za podatke o moru; nositelj u županiji JU RERA S.D.
ADRIREEF (2020.) - istraživanja grebena, uključujući Stupišće.
BIOPRESSADRIA (Interreg Italija-Hrvatska) - zaštita livada posidonije i obalnih dina; pilot-lokacija Pakleni otoci; partneri JU More i krš i Splitsko-dalmatinska županija.
Studija sidrišta SDŽ (faze I-III) i Studija zaštite podmorja ekološke mreže Natura 2000 na sidrištima - podloga za prostorni plan; 69 lokacija ekoloških sidrišta.
Modra špilja - Akcijski plan upravljanja posjetiteljima i studija nosivog kapaciteta; višegodišnji projekt uređenja s Gradom Komižom (EU sufinanciranje).
Jabučka kotlina - dugoročno praćenje oporavka škampa i oslića (IOR, GFCM).
IOR - praćenje kakvoće mora, invazivnih vrsta i meduza; aplikacija za prijavu meduza i rebraša.
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Splitsko-dalmatinska županijaPodručna samoupravaDomovinskog rata 2, 21000 Split · 021 450 411 · pisarnica@dalmacija.hrdalmacija.hr
Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove i infrastrukturuZaštita okoliša i prirode na razini županije021 400 120dalmacija.hr
JU More i kršUpravlja zaštićenim područjima i Natura 2000 u županiji (osim Biokova)Prilaz braće Kaliterna 10, 21000 Split · 021 332 322 · info@moreikrs.hrmoreikrs.hr
JU Park prirode BiokovoUpravlja parkom prirode i geoparkomFranjevački put 2a, 21300 Makarska · 021 616 924 · info@pp-biokovo.hrpp-biokovo.hr
Geopark Viški arhipelagUNESCO geopark+385 91 271 3023geopark-vis.com
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr
Bioportal / Zavod za zaštitu okoliša i prirodeKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr · haop.hr
Znanost i obrazovanje
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR)Glavna znanstvena ustanova za moreŠetalište Ivana Meštrovića 63, 21000 Split · 021 408 000izor.hr
Sveučilište u Splitu - Sveučilišni odjel za studije mora / PMFStudenti i istraživači-unist.hr
Turizam
InstitucijaKontaktWeb
TZ Splitsko-dalmatinske županijePrilaz braće Kaliterna 10/I, 21000 Split · 021 490 032 · info@dalmatia.hrdalmatia.hr
TZ grada Splita-visitsplit.com
TZ Komiža (Modra špilja, Biševo)-tz-komiza.hr
Udruge i građanska znanost
OrganizacijaUlogaKontaktWeb
Udruga SunceNajveća splitska udruga za zaštitu mora i prirode; zeleni telefon za prijaveObala hrvatskog narodnog preporoda 7, 21000 Split · 021 360 779 · zeleni telefon 072 123 456sunce-st.org
Hitne prijave na moru
Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)
Povezani sadržaji
Stranice parkova: Park prirode Biokovo, susjedni Nacionalni park Kornati (Šibensko-kninska) i Park prirode Lastovsko otočje (Dubrovačko-neretvanska).
Susjedne županije: Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Splitsko-dalmatinska županija, JU More i krš, JU Park prirode Biokovo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Geopark Viški arhipelag, TZ SDŽ, IOR, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.