Zadarska županija
Zadarska županija spaja Velebit, ravne kotare i jedan od najrazvedenijih arhipelaga Jadrana. Više od polovine njezine površine čini more, a u njoj su 22 otoka, 128 otočića i 92 hridi - od Paga, Dugog otoka, Ugljana i Pašmana do Silbe, Oliba i Premude. Na jugoistoku Dugog otoka leži Park prirode Telašćica s okomitim stenama visokim do 161 m i slanim jezerom Mir, a iznad obale izdiže se Nacionalni park Paklenica s kanjonima Velike i Male Paklenice. Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, važno je stanište i odmorište ptica. U moru između Zadra, Molata, Dugog otoka i Pašmana živi stalna zajednica dobrih dupina, a livade posidonije oko Dugog otoka, Silbe i u Ninskom zaljevu među najvrjednijim su obalnim staništima županije.
Opis područja
Od Velebita do pučine. Zadarska županija proteže se od južnih padina Velebita i krških zaravni zaleđa (Ravni kotari, Bukovica, Lika oko Gračaca) do vanjskog niza zadarskih otoka. Ukupna površina županije iznosi 7.486,91 km², od čega je 3.845 km² more, a morska obala duga je oko 1.300 km.
Zadarski arhipelag. Županiji pripadaju 22 otoka, 128 otočića i 92 hridi ukupne površine oko 588 km². Najveći su Pag (dijelom u Ličko-senjskoj županiji), Dugi otok, Pašman i Ugljan; stalno su nastanjeni i Vir, Iž, Molat, Ist, Silba, Olib, Premuda, Rava, Rivanj, Sestrunj, Vrgada i Zverinac. Otoci su poredani u nizove usporedne s obalom, a između njih su kanali s vlastitim uvjetima - zaštićenije more, livade posidonije i gusta nautička plovidba.
Velebit i Podvelebitski kanal. Južni Velebit diže se gotovo izravno iznad mora. Najviši vrh Velebita, Vaganski vrh (1757 m), nalazi se u Nacionalnom parku Paklenica. Planina je od 1978. upisana u UNESCO-vu svjetsku mrežu rezervata biosfere kao prvi takav rezervat u Hrvatskoj.
Rijeke, zaljevi i lagune. Zrmanja s pritokom Krupom usjekla je duboki kanjon i ulijeva se u Novigradsko more, koje je uskim tjesnacem povezano s Karinskim morem. Kod Nina je plitka laguna s pješčanim plažama i ljekovitim blatom, a između Biograda na Moru i Pakoštana leži Vransko jezero, kriptodepresija ispunjena vodom i kanalom Prosika povezana s morem.
Zaštićena područja u županiji
Osim parkova kojima upravljaju vlastite javne ustanove, zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 u županiji od 2003. upravlja JU Natura Jadera.
Nacionalni park i parkovi prirode
NazivGodinaOpis
Nacionalni park Paklenica1949.Kanjoni Velike i Male Paklenice na južnim padinama Velebita; 95 km², od čega 64 km² u Zadarskoj županiji. Najznačajnije hrvatsko penjalište.
Park prirode Telašćica1988.Jugoistočni dio Dugog otoka; 70,50 km², od čega 44,55 km² mora. Stene visoke do 161 m i slano jezero Mir.
Park prirode Vransko jezero1999.Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i važno stanište ptica močvarica; na granici sa Šibensko-kninskom županijom.
Park prirode Velebit1981.Velebitski masiv; manji dio parka nalazi se u Zadarskoj županiji.
Posebni rezervati
NazivGodinaOpis
Kolanjsko blato - blato Rogoza, Pag1988.Ornitološki rezervat; močvarno stanište na otoku Pagu, oko 175 ha.
Veliko i Malo blato, Pag1988.Ornitološki rezervat za ptice močvarice, oko 462 ha (Povljana i Pag).
Obalni pojas Dubrava - Hanzina, Pag1988.Rezervat šumske vegetacije na otoku Pagu.
Maslinik Saljsko polje, Dugi otok1969.Botanički rezervat starih maslinika.
Vransko jezero (sjeverozapadni dio)1983.Posebni ornitološki rezervat unutar današnjeg parka prirode.
Značajni krajobrazi
NazivGodinaOpis
Kanjon Zrmanje1964.Kanjon od Obrovca do ušća u Novigradsko more, oko 10 km; 556,71 ha. Veza rijeke i mora.
Sjeverozapadni dio Dugog otoka1967.652,16 ha; male uvale, skrivene plaže (Sakarun) i stjenovito podmorje s brojnim grebenima.
Otok Ošljak1985.Najmanji stalno nastanjeni otok u Hrvatskoj, između Ugljana i Zadra; 33,89 ha.
Spomenici prirode
NazivGodinaOpis
Špilja Modrič, Rovanjska1986.Geomorfološki spomenik prirode na obali Velebitskog kanala.
Vrelo Une, Donja Suvaja1968.Hidrološki spomenik prirode, jedan od najdubljih krških izvora.
Zeleni hrast, Islam Latinski1957.Rijedak primjerak drveća.
Telašćica, stene Dugog otoka i Paklenica - od podmorskih zidova do velebitskih kanjona
Zadarska županija ima rijetku kombinaciju: na Dugom otoku najviše morske litice Jadrana koje se okomito spuštaju u dubinu, a na kopnu kanjone urezane u Velebit. Između njih, kod Biograda na Moru, Vransko jezero povezuje kopnene i morske ekosustave.
Park prirode Telašćica
PodatakVrijednost
Proglašen1988. (Zakon o proglašenju Parka prirode „Telašćica“, NN 14/88); područje je zaštićeno od 1980. kao dio NP Kornati
Ukupna površina70,50 km²
Morski dio44,55 km² (63 %)
Kopneni dio25,95 km²
Najveća visina stenaGrpašćak, 161 m
Najveća dubina mora ispod stena85 m
Najveća dubina uvale Telašćica67 m
Otoci13 otoka i otočića, od toga šest unutar uvale
PodmorjeViše od 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta
UNESCOZajedno s NP Kornati na hrvatskoj preliminarnoj listi svjetske baštine
Stene - najviše morske litice Jadrana
Okomiti zidovi na vanjskoj strani Dugog otoka dižu se do 161 m iznad mora i nastavljaju se ispod površine do 85 m dubine.
Gorgonije i koralji: crvena gorgonija (Paramuricea clavata) stvara podvodne krajolike na 30 do 60 m dubine, a u pukotinama stijena mogu se vidjeti kolonije zaštićenog crvenog koralja.
Ptice stijena: na stenama se gnijezde sve tri vrste čiopa koje žive u Hrvatskoj (najbrojnija je smeđa čiopa, Apus pallidus) i sivi sokol (Falco peregrinus), ugrožena i sve rjeđa vrsta.
Livade posidonije pokrivaju dno zaštićenih dijelova uvale.
Slano jezero Mir
Na uskom kopnenom pojasu između uvale Telašćica i otvorenog mora nalazi se slano jezero Mir, oko 900 m dugo, povezano s morem kroz pukotine u vapnencu. Voda u jezeru ljeti je toplija od okolnog mora, a blato s dna tradicionalno se smatra ljekovitim.
Nacionalni park Paklenica
Proglašen 19. listopada 1949.; površina 95 km² (64 km² u Zadarskoj i 31 km² u Ličko-senjskoj županiji, općine Starigrad i Lovinac).
Kanjon Velike Paklenice dug je 14 km, na najužem dijelu širok samo 50 m, a okomite stijene uz njega dižu se do 700 m. Anića kuk najpoznatiji je penjački vrh; u parku je uređeno oko 600 penjačkih smjerova.
Flora: popis broji oko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, od kojih je 79 endemskih.
Ptice: u parku je zabilježeno 165 vrsta, a u kanjonima Velike i Male Paklenice gnijezde se suri orao, sivi sokol, zmijar i jastreb.
Manita peć jedina je špilja u parku uređena za posjet; u njoj je zabilježeno 52 vrste beskralježnjaka, od kojih je 20 pravih špiljskih životinja.
Bujični tokovi Velike Paklenice za kišnog razdoblja utječu u more - veza Velebita i Jadrana.
Vransko jezero - poveznica kopna i mora
Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj; park prirode od 1999., površine 57 km², a samo jezero oko 30 km².
Kriptodepresija: dno jezera mjestimice je ispod razine mora, a kanalom Prosika jezero je povezano s morem, pa je voda bočata.
Zabilježeno je oko 235 vrsta ptica, od toga 102 gnjezdarice. Sjeverozapadni dio jezera posebni je ornitološki rezervat od 1983., a park je od 2013. na Ramsarskom popisu močvarnih područja od međunarodne važnosti.
Kontakti
InstitucijaKontaktWeb
JU Park prirode TelašćicaSali X 1, 23281 Sali · +385 23 377 096 · telascica@telascica.hrpp-telascica.hr
JU Nacionalni park PaklenicaDr. Franje Tuđmana 14a, 23244 Starigrad-Paklenica · +385 23 369 155 · np-paklenica@paklenica.hrnp-paklenica.hr
JU Park prirode Vransko jezeroKralja Petra Svačića 2, 23210 Biograd na Moru · +385 23 383 181 · info@pp-vransko-jezero.hrpp-vransko-jezero.hr
Natura 2000 u županiji
Natura 2000 je europska ekološka mreža. Ne zabranjuje aktivnosti, nego traži da se ne ugroze ciljne vrste i staništa. U Zadarskoj županiji obuhvaća oko 258.817 ha, odnosno oko 34,5 % površine županije. JU Natura Jadera upravlja s 83 područja ekološke mreže izvan granica parkova.
Dobri dupin: more između Molata, Dugog otoka, Kornata, Murtera, Pašmana, Ugljana, Rivnja i Sestrunja dio je ekološke mreže određen radi zaštite stalne zajednice dobrih dupina.
Livade posidonije i grebeni: Dugi otok i Silba, Ninski zaljev, Srednji kanal i Murtersko more.
Novigradsko i Karinsko more: zaštićeno od 2013. radi stanišnih tipova i vrsta Direktive o staništima; oko 37 km².
Močvarna staništa ptica: paška blata i Vransko jezero.
Morski ekosustav
Livade posidonije (Posidonia oceanica) - najvrjednije obalno stanište, „rastilište“ za mlađ više od 100 vrsta riba. Rizomi rastu tek nekoliko milimetara do jedan do dva centimetra godišnje, pa oporavak oštećene livade traje desetljećima. Na pojedinim lokacijama u županiji 25 do 65 % plovila sidri izravno u posidoniji.
Vertikalni zidovi i koraligen - stene Dugog otoka i vanjski rub arhipelaga; gorgonije, spužve i crveni koralj.
Kanali između otoka - Zadarski, Pašmanski i Srednji kanal; zaštićeno more s livadama posidonije i gustim nautičkim prometom.
Plitke lagune i pješčana dna - Ninska laguna i Ninski zaljev, gdje se dno za oseke dijelom otkriva.
Bočate vode - Novigradsko i Karinsko more uz ušće Zrmanje, s manjim salinitetom od otvorenog Jadrana, te Vransko jezero.
Morske špilje i polupotopljene uvale - osobito na južnoj obali Dugog otoka (uvala Brbinjšćica, špilja Golubinka).
Biljni svijet
Morske cvjetnice: posidonija u kanalima i oko otoka; u Telašćici je u podmorju zabilježeno više od 300 biljnih vrsta.
Kopno uz more: mediteranska makija i stari maslinici - Maslinik Saljsko polje na Dugom otoku zaštićen je kao botanički rezervat; na Pagu je zaštićen šumski pojas Dubrava - Hanzina.
Velebit: u NP Paklenica zabilježeno je oko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, od kojih je 79 endemskih.
Telašćica: oko 500 kopnenih biljnih vrsta.
Životinjski svijet
Ribe
U uvali Telašćica žive i velike pučinske vrste poput tuna i palamida. Livade posidonije služe kao rastilište za mlađ brojnih vrsta riba. Na otočiću Garmenjak Veli u Telašćici zabilježen je morski konjic u podmorskoj špilji na 24 m dubine.
Morski sisavci
Dobri dupin (Tursiops truncatus) - jedina vrsta dupina koja stalno živi u sjevernom i srednjem Jadranu. U sjevernoj Dalmaciji živi zajednica od oko 180 jedinki, a granica prema zajednici iz cresko-lošinjskog arhipelaga i virskog akvatorija prolazi otprilike linijom Zadar - Molat. Populacija je stabilna; dupini su stalni stanovnici, a ne „u prolazu“.
Kornjače
Glavata želva (Caretta caretta) najčešća je morska kornjača ovog dijela Jadrana i strogo je zaštićena.
Ptice
Telašćica: zabilježeno je 115 vrsta ptica; na stenama se gnijezde sivi sokol i sve tri vrste čiopa, a galeb klaukavac (Larus michahellis) gnijezdi se u manjim kolonijama uz obalu.
Vransko jezero: oko 235 vrsta, od toga 102 gnjezdarice; važno odmorište i zimovalište na selidbi.
Paška blata: Kolanjsko blato i Veliko i Malo blato ornitološki su rezervati za ptice močvarice.
Paklenica: suri orao, sivi sokol, zmijar i jastreb.
Beskralježnjaci
Crvena gorgonija, crveni koralj i spužve na stenama Dugog otoka.
Plemenita periska (Pinna nobilis) - kritično ugrožena nakon pomora koji je od 2016. pogodio cijelo Sredozemlje; svako živo opažanje vrijedno je prijaviti.
Špiljska fauna Velebita - endemski rakovi jednakonošci u Manitoj peći.
Ugrožene vrste
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Glavata želva (Caretta caretta)
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Crveni koralj i crvena gorgonija
Sivi sokol (Falco peregrinus)
Livade posidonije - prioritetno stanište
Invazivne i nove vrste
Plavi rak (Callinectes sapidus) - proširio se cijelom hrvatskom obalom, a odnedavno se lovi i u Ninskoj laguni. Izlov za prehranu jedan je od načina da se suzbije njegovo širenje.
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - sve češća u Jadranu; sadrži tetrodotoksin i ne smije se jesti.
Lavlja riba (Pterois miles) - širi se Jadranom prema sjeveru.
Vidio si plavog raka, napuhaču ili lavlju ribu? Fotografiraj i prijavi u SEADRIA. Napuhaču ne jedi, a bodlje lavlje ribe ne diraj - otrovne su.
Podvodna i kulturna baština povezana s morem
Brodolom kod Gnalića - venecijanski trgovački brod Gagliana Grossa, sagrađen 1569., potonuo je u studenom 1583. kod otočića Gnalića južno od Biograda na Moru na putu iz Venecije za Carigrad. Iz mora je izvađeno više od 20.000 predmeta, što ga čini najbogatijim podmorskim nalazom na Jadranu.
Olupina broda Michele - teretni brod nasukan 1983. sjeverno od svjetionika Veli Rat na Dugom otoku; leži na pješčanom dnu na oko 6 m dubine.
Obrambeni sustav Zadra - od 2017. na UNESCO-vu popisu svjetske baštine u sklopu „Venecijanskih obrambenih sustava 16. i 17. stoljeća“; Kopnena vrata sagrađena su 1543.
Morske orgulje u Zadru - suvremena instalacija na rivi koju pokreću valovi.
Solana i ljekovito blato - tradicija vađenja soli na Pagu i ljekovito blato u Ninu i Karinskom moru.
Ronjenje i ronilačke lokacije
Ronilačke lokacije u županiji grupirane su po područjima:
Telašćica - autonomno ronjenje dopušteno je samo uz prethodno dobiveno odobrenje i samo na određenim lokacijama (Garmenjak Veli i Mali, Korotan, Podušobine).
Dugi otok - uvala Brbinjšćica i okolne špilje, olupina Michele kod Velog Rata, sjeverozapadni dio otoka.
Kornatsko otočje i Murtersko more - na granici sa Šibensko-kninskom županijom.
Zadarski kanal, Ugljan i Pašman
Silba, Olib i Premuda
Ronjenje na arheološkim lokalitetima i u zaštićenim područjima može zahtijevati dozvolu ili pratnju ovlaštenog ronilačkog centra - provjerite pravila prije zarona.
Edukativni sadržaj - pravila ponašanja
Sidrenje: ne sidriti u posidoniji; ne vući sidro i lanac po dnu; koristiti uređene plutače gdje postoje.
Dupini: držati razmak, ne mijenjati naglo smjer i brzinu, ne loviti ih i ne hraniti. Buka motora ometa njihovu eholokaciju, a približavanje ih tjera od hranjenja.
Telašćica i Paklenica: poštivati pravila parka; ronjenje u Telašćici samo uz odobrenje.
Zaštićene vrste: crveni koralj, periska, prstac i dr. ne smiju se vaditi.
Ptice: ne uznemirivati kolonije na stenama i u paškim blatima, osobito u sezoni gniježđenja.
Invazivne vrste: napuhače se ne jedu; ulov prijaviti.
Znanstvena istraživanja i projekti
Jadranski projekt dupin (Institut Plavi svijet) - najdulje kontinuirano istraživanje zajednice dobrih dupina u Sredozemlju; u sjevernoj Dalmaciji provodi se od 2013., u virskom akvatoriju od 2007.
Analiza sidrenja u posidoniji (JU Natura Jadera) - kartiranje sidrišta na oko 240 km² u rezoluciji 50 × 50 m i prijedlog zona ekološkog sidrenja.
POSBEMED2 - održivo upravljanje livadama posidonije i plažama s naslagama posidonije; pilot-lokacija plaža Sakarun na Dugom otoku.
CREW (Interreg Italija - Hrvatska) - prekogranično upravljanje močvarnim područjima.
Gnalić - ogledalo renesansnog svijeta - višegodišnja podmorska arheološka istraživanja brodoloma iz 1583.
Institucije, kontakti i poveznice
Županija i upravljanje prirodom
InstitucijaUlogaKontaktWeb
Zadarska županijaPodručna samoupravaBožidara Petranovića 8, 23000 Zadar · 023 350 350 · zupanija@zadarska-zupanija.hrzadarska-zupanija.hr
JU Natura JaderaUpravlja zaštićenim područjima i Natura 2000 u županiji (osim parkova)Braće Vranjana 11, 23000 Zadarnatura-jadera.hr
JU Park prirode VelebitUpravlja parkom prirode Velebit-pp-velebit.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicijeNacionalna razina, Natura 2000-mzozt.gov.hr
BioportalKarte zaštićenih područja i Natura 2000-bioportal.hr
Znanost i obrazovanje
InstitucijaUlogaWeb
Sveučilište u ZadruIstraživanja mora, ekologije i akvakultureunizd.hr
Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR)Glavna znanstvena ustanova za more na Jadranuizor.hr
Institut Plavi svijetIstraživanje i zaštita dobrih dupinaplavi-svijet.org
Turizam
InstitucijaWeb
TZ Zadarske županijezadar.hr
Grad Zadargrad-zadar.hr
Hitne prijave na moru
Onečišćenje mora, nesreće: 195 (Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru)
Povezani sadržaji
Stranice parkova: NP Paklenica, PP Telašćica, PP Vransko jezero, PP Velebit i susjedni NP Kornati.
Susjedne županije: Ličko-senjska, Šibensko-kninska.
Vrste zabilježene u županiji dostupne su kroz SEADRIA Enciklopediju.
Sve činjenice na ovoj stranici prikupljene su iz javno dostupnih izvora (Zadarska županija, JU Natura Jadera, JU Park prirode Telašćica, JU Nacionalni park Paklenica, JU Park prirode Vransko jezero, Institut Plavi svijet, Državni zavod za statistiku, stručni mediji). Sadržaj je u fazi stručne recenzije i bit će dopunjavan.