Velika salpa
Salpa maxima Forsskål, 1775
Velika salpa je proziran plaštenjak bačvastog oblika koji slobodno pluta otvorenim morem. Pojavljuje se u dva oblika: kao pojedinačna jedinka ili kao dugi lanac povezanih jedinki koji može biti dug i nekoliko metara. Iako na prvi pogled podsjeća na meduzu, srodnija je kralježnjacima nego meduzama i potpuno je bezopasna za ljude.
Opis
Izgled: Tijelo je bačvasto, prozirno i želatinozno, s glatkim, čvrstim plaštem (tunikom). Na prednjem i stražnjem kraju nalaze se otvori kroz koje prolazi voda. Tijelo obavijaju prstenasti mišićni pojasevi, a probavilo je zbijeno u malu, obično narančastosmeđu "jezgru" koja se jasno vidi kroz prozirno tijelo.
Oblici: Pojedinačna jedinka naraste do oko 14 cm, a jedinke koje čine lanac do oko 15 cm. Lanci se sastoje od desetaka do stotina jedinki poredanih jedna uz drugu.
Razlikovanje
Meduze i rebraši: Salpa nema žarnica ni lovke (za razliku od meduza) ni svjetlucave redove trepetljika (za razliku od rebraša). Prepoznaje se po bačvastom tijelu, poprečnim mišićnim pojasevima i narančastoj jezgri.
Druge salpe: U Jadranu žive i manje vrste, poput Salpa fusiformis i Thalia democratica. Velika salpa se ističe veličinom i potpuno glatkim plaštem; pouzdano određivanje vrste ovisi o rasporedu mišićnih pojaseva.
Stanište
- Dubina: od površine do nekoliko stotina metara; danju se često spušta, noću diže
- Položaj: otvoreno more; uz obalu dolazi kad je donesu struje i vjetar
- Sezona: u Jadranu se češće viđa od zime do proljeća
Biologija
Prehrana: Filtrira morsku vodu i hrani se fitoplanktonom i sitnim česticama koje zadržava na sluzavoj mrežici u tijelu.
Razmnožavanje: Izmjenjuju se dvije generacije. Pojedinačna jedinka razmnožava se nespolno i stvara lanac jedinki; jedinke u lancu razmnožavaju se spolno i iz njih se ponovno razvijaju pojedinačne jedinke. Zbog toga se, kad ima dovoljno hrane, može razmnožiti vrlo brzo.
Ponašanje: Kreće se mlaznim pogonom: stezanjem mišićnih pojaseva istiskuje vodu kroz stražnji otvor i tako se polako gura naprijed, a istom strujom vode se i hrani.
Ekološka uloga
Kao vrlo učinkovit filtrator pročišćava velike količine vode od fitoplanktona. Uginule salpe i njihove izlučevine tonu prema dnu kao "morski snijeg" i tako prenose hranu i ugljik iz površinskih slojeva u dubinu, gdje hrane životinje dna.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- Za ljude: potpuno bezopasna, nema žarnica
Preporuke: Ne dirati i ne izvlačiti iz mora; Prijaviti opažanje, osobito ako se pojavi u velikom broju
Zanimljivosti
- Iako izgleda kao meduza, salpa je plaštenjak, a plaštenjaci su najbliži beskralježni srodnici kralježnjaka.
- Njezin mlazni pogon ubraja se među najučinkovitije načine kretanja u životinjskom svijetu.
- U proljeće 2013. uz jadransku i jonsku obalu talijanskog Salenta zabilježeno je masovno cvjetanje velike salpe, s lancima dugima od 2 do 7 metara; podatke su prikupili građani-znanstvenici.
- Raspadnuti lanci salpi često se nakupljaju uz obalu i kupači ih zamijene za "pokvarenu" meduzu.
Rasprostranjenost
Topla i umjerena mora svih oceana, uključujući Sredozemno more i Jadran. Uz obalu se pojavljuje povremeno, kad je struje i vjetar donesu s otvorenog mora.