SEADRIA

Pelagijal - otvoreno more

Stanište bez dna i bez zidova, stupac vode u kojem žive plankton, jata riba, glavonošci, dupini i kornjače.

Sva ostala staništa vezana su uz dno, a pelagijal je voda iznad njega, od površine do najvećih dubina. Nacionalna klasifikacija staništa razlikuje obalni (neritički) pelagijal iznad kontinentske podine, oceanski pelagijal iznad dubokog mora i neuston, tanki sloj života na samoj površini. Poseban je pelagijal estuarija, gdje slatka voda teče iznad morske.

Život ovdje određuje prodor svjetla, odnosno debljina osvijetljenog sloja u kojem fitoplankton proizvodi hranu. Njime se hrani zooplankton, a njime srdele, inćuni i druge plave ribe, pa palamide, tune, glavonošci i dupini. Na površini se hrane morske ptice.

Pelagijal i dno nisu odvojeni svjetovi. Kamenice i jastozi žive na dnu, ali im ličinke plutaju u planktonu, lignje plivaju slobodno, a jaja polažu na dno, dok jaja srdela plutaju u stupcu vode.

Dobri dupin (Tursiops truncatus) danas je jedini stalni morski sisavac Jadrana, a obični dupin i sredozemna medvjedica samo ga povremeno posjećuju. Glavata želva (Caretta caretta) jedina je morska kornjača koja u Jadranu stalno živi, a Jadran joj je jedno od dva najvažnija hranilišta i zimovališta u Sredozemlju. Povremeno dolaze zelena želva i sedmopruga usminjača, a od velikih riba psina golema i golub uhan, sve strogo zaštićene vrste.

Pelagijal ugrožavaju prelov, slučajni ulov dupina, kornjača i morskih pasa u mreže (samo u koće u hrvatskom dijelu Jadrana godišnje se uhvati oko 2500 kornjača), buka i promet brodova, otpad i plastika te zagrijavanje mora.

Vrste