SEADRIA

Morski orah

Mnemiopsis leidyi A. Agassiz, 1865

Morski orah je proziran rebraš jajolikog tijela, nalik meduzi, ali bezopasan za ljude jer nema žarnica. Izvorno živi u zapadnom Atlantiku, a u Europu je stigao balastnim vodama brodova. Ubraja se među 100 najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu: u Crnom je moru 1980-ih uzrokovao slom ribarstva, a od 2016. svakog se ljeta masovno pojavljuje u sjevernom Jadranu.

Opis

Izgled: Tijelo je prozirno, želatinozno, jajoliko i bočno spljošteno, a sastoji se od oko 97 % vode. Na prednjem kraju ima dva velika režnja oko usta. Duž tijela idu osam redova sitnih trepetljikastih pločica (rebara) koje pri plivanju prelijevaju svjetlo u duginim bojama, a u mraku tijelo svijetli (bioluminiscencija). Na površini tijela vide se sitne bradavičaste izbočine.

Karakteristike: Za razliku od meduza nema žarnica i dvostrano je simetričan; plijen hvata s dvije kratke lovke i ljepljivom sluzi na površini tijela.

Razlikovanje

Meduze: Morski orah nije meduza; nema žarnica, ne žari i nema dugačke lovke. Prepoznaje se po osam redova rebara koja svjetlucaju duginim bojama.

Rebraš (Leucothea sp.): Također ima režnjeve oko usta, ali je obično veći i na tijelu ima brojne dugačke, tanke izrasline. Morski orah ima samo sitne bradavice.

Jajasti rebraš (Beroe ovata): Nema režnjeva, tijelo mu je vrećasto s velikim ustima. Hrani se upravo morskim orahom.

Stanište

- Dubina: od površine do 200 m, najčešće u površinskom sloju

- Temperatura: podnosi vrlo širok raspon; masovno se pojavljuje ljeti

- Slanost: od bočatih voda do potpuno morske vode

- Položaj: zaljevi, luke, lagune i priobalno more

Biologija

Prehrana: Mesojed je; hrani se zooplanktonom te jajima i ličinkama riba. Plijen hvata dvjema kratkim lovkama i ljepljivom sluzi na tijelu, a trepetljikama ga potiskuje do usta.

Razmnožavanje: Dvospolac je i može se sam oploditi. Jedna jedinka dnevno izbaci oko 2000 jaja, a mladi spolno sazriju već za oko 14 dana, pa se populacija u toplom moru izuzetno brzo širi.

Ponašanje: Pluta i polako pliva pomoću redova trepetljika; dobro podnosi velike promjene temperature, slanosti i količine kisika u moru.

Predatori: Glavni prirodni neprijatelj je jajasti rebraš (Beroe ovata). U sjevernom Jadranu uočeno je da ga napadaju i bukve, salpe i ušate.

Ekološka uloga

Kao invazivna vrsta ozbiljno narušava hranidbene mreže: pojede velike količine zooplanktona, jaja i ličinki riba te tako istodobno uništava mlađ i oduzima hranu ribama. U Crnom je moru 1980-ih, uz gustoću do 400 jedinki po kubičnom metru, izazvao dramatičan pad ribljih populacija i slom ribarstva, a isto se kasnije dogodilo i u Kaspijskom jezeru.

Ugroženost i zaštita

- Status: invazivna strana vrsta

- IUCN: nije procijenjeno

- Prijetnja koju predstavlja: smanjuje zooplankton i uništava jaja i ličinke riba, čime ugrožava riblje populacije i ribarstvo

- Za ljude: bezopasan, nema žarnica

Preporuke: Prijaviti opažanje s datumom i lokacijom, osobito izvan sjevernog Jadrana; ne prenositi morsku vodu iz jednog područja u drugo

Zanimljivosti

- Ubraja se među 100 najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu.

- U Jadranu je prvi put zabilježen 2005. u Tršćanskom zaljevu, a zatim deset godina nije viđen.

- Prvi nalaz u hrvatskom dijelu Jadrana potvrđen je 2016. prema fotografiji pulskog podvodnog fotografa Marinka Babića iz uvale Valovine; od tada se svako ljeto masovno pojavljuje u sjevernom Jadranu.

- Prirodnu ravnotežu u Crnom moru djelomično je vratio drugi doseljeni rebraš, Beroe ovata, koji se hrani upravo morskim orahom.

- Rebraši su najveće životinje na svijetu koje se kreću pomoću trepetljika.

Rasprostranjenost

Izvorno zapadni Atlantik, od SAD-a do Argentine. Kao invazivna vrsta proširio se u Crno, Azovsko, Kaspijsko, Mramorno, Egejsko i Sredozemno more te u Sjeverno i Baltičko more. U Jadranu se ljeti masovno pojavljuje u sjevernom dijelu.

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Rebraši