Rodolitna dna
Dna prekrivena kamenčićima koji su zapravo žive vapnenačke alge.
Rodoliti su crvene vapnenačke alge (Corallinophycidae) koje u tijelo ugrađuju vapnenac i rastu slobodno na dnu, nepričvršćene, u obliku kuglica. Kad slobodno rastu razgranate vrste, Phymatolithon calcareum i Lithothamnion corallioides, govori se o maërlu. Izgledaju kao ružičasto ili ljubičasto kamenje, ali su živi i rastu vrlo sporo.
Rodoliti se nalaze ondje gdje struje ne dopuštaju taloženje mulja. Najčešći su na krupnim pijescima i sitnim šljuncima u kanalima između otoka, od svega tri do četiri metra pa do 25 metara dubine i dublje, primjerice oko Lastovnjaka, te na obalnim detritusnim dnima do stotinjak metara, kao u Maunskom kanalu ili uz jugozapadnu obalu Paga. Ponekad se pojavljuju i u plićaku, na krupnom pijesku pod udarom valova.
Između rodolita ima mnogo šupljina, pa ondje živi velik broj školjkaša, puževa, rakova, crva i sitnih riba. Karakteristični su školjkaši Venus casina i Glycymeris glycymeris, zmijača Ophiopsila annulosa, nepravilni ježinac Spatangus purpureus i kopljača (Branchiostoma lanceolatum). Rodolitna dna mrijestilišta su i rastilišta mnogih gospodarski važnih vrsta.
Rodolite ugrožavaju zamuljivanje i promjene struja, koji usporavaju rast alga, te koćarenje, nakon kojeg se sporo oporavljaju. Iznad njih ne bi smjela biti uzgajališta riba ni školjkaša. Direktiva o staništima posebno spominje maërl, a Barcelonska konvencija ta dna ubraja u staništa koja zahtijevaju mjere očuvanja.