Pjegava kaurija
Naria spurca (Linnaeus, 1758)
Pjegava kaurija (Naria spurca) je morski puž iz porodice Cypraeidae, s glatkom, sjajnom jajolikom kućicom dugom dva do četiri centimetra. Danju se skriva pod kamenjem i u pukotinama, a u sumrak izlazi hraniti se. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta.
Opis
Izgled: Kućica je jajolika, izbočena, glatka i jako sjajna. Leđna strana je bjelkasta, žućkasta ili sivkasta s narančastosmeđim do oker pjegama, a uzorak se jako razlikuje od primjerka do primjerka. Rubovi su žućkasti i naborani, donja strana bijela do krem, ponekad s tamnim pjegama uz rub, a usni otvor nosi krupne bijele zube. Plašt je sivobijel do tamnocrven, s dugim razgranatim osjetnim resicama.
Kod ronjenja: Na noćnom zaronu može se vidjeti kako puzi po stijeni s plaštem razvučenim preko gotovo cijele kućice, pa izgleda kao čupava narančasta ili sivkasta grudica. Kad se uznemiri, uvuče plašt i ostane samo sjajna pjegava kućica.
Razlikovanje
Razlikovanje od sličnih vrsta: Luria lurida ima veću, izduženiju kućicu (obično 4-5 cm), smeđu ili crvenkastu s tri tamnije poprečne pruge i po dvije tamnosmeđe pjege na oba kraja. Rebrasta kaurica (Trivia mollerati) mnogo je manja i ima kućicu s izraženim rebrima, a ne glatku. Glatka pjegava kućica od dva do četiri centimetra s naboranim žućkastim rubovima upućuje na Naria spurca.
Stanište
- Dubina: najčešće 2-20 m, ponekad do 50 m
- Podloga: stijene s pukotinama i kamenjem, livade posidonije
- Položaj: danju u skrovištu pod kamenjem ili u pukotini, noću na otvorenoj stijeni
Biologija
Prehrana: Hrani se onim što je dostupno: obraštajnim algama, spužvama (rodovi Chondrilla, Ircinia, Petrosia) i mahovnjacima.
Ponašanje: Izbjegava svjetlo; danju miruje u skrovištu, a hraniti se izlazi u sumrak.
Ekološka uloga
Kao svejed koji pase obraštaj na stijenama, pjegava kaurija hrani se algama, spužvama i mahovnjacima i tako sudjeluje u oblikovanju zajednica u pukotinama i pod kamenjem.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena (NE)
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta
- Međunarodno: Bernska konvencija (Dodatak II) i Barcelonska konvencija (Dodatak II)
Strogo zaštićene životinje zabranjeno je vaditi iz prirode, namjerno uznemiravati i njima trgovati, pa se ovi puževi ne smiju skupljati za zbirke ni suvenire.
Preporuke: Ne skupljati ni žive puževe ni prazne kućice; Ne prevrtati kamenje pod kojim se skrivaju, ili ga vratiti kako je bilo
Zanimljivosti
- Kad je životinja aktivna, plašt s razgranatim resicama prekrije gotovo cijelu kućicu, pa je u tom trenutku teško prepoznati da je riječ o pužu.
- Uzorak pjega na kućici toliko je promjenjiv da se ni dvije kućice ne čine iste.
- Unesena je i u Crveno more, a prirodno živi i uz zapadnu obalu Afrike, od Maroka do Angole.
Rasprostranjenost
Srednje i južno Sredozemlje te istočni Atlantik uz zapadnu Afriku, s Kanarskim i Zelenortskim otocima; unesena u Crveno more. U Hrvatskoj je zavičajna vrsta i živi u Jadranu.