Ladina ceritiopsida
Cerithiopsis ladae Prkić & Buzzurro, 2007

Ladina ceritiopsida sićušni je puž tamnosmeđe, kvrgave kućice duge oko dva milimetra, s glatkim bijelim vrhom. Opisana je 2007. godine s dalmatinske obale, pa je Hrvatska tipsko područje ove vrste. Kao i srodnici iz roda Cerithiopsis, vjerojatno živi uz spužve. Hrvatski naziv prijedlog je SEADRIA jer službeni ne postoji.
Opis
Izgled: Kućica je tamnosmeđa, kratka i bačvasto-stožasta (pupoidna). Preko zavoja teku spiralni nizovi sjajnih, zaobljenih čvorića, pa površina izgleda kao da je posuta zrncima. Vrh kućice (protokonh) je bijel, gladak, tup i valjkast i jasno se ističe na tamnoj kućici.
Karakteristike: Tijelo je bijelo i prozirno, s tankim ticalima i crnim očima pri njihovu dnu.
Veličina: Kućica je duga oko 2 mm. Primjerak s Vira mjeri 2,0 mm.
Razlikovanje
Glatki bijeli vrh: Najvažnije obilježje vrste je gladak, tup i valjkast bijeli protokonh uz tamnosmeđu kućicu. Neki primjerci iz Sicilije i Španjolske imaju sitna rebarca na donjem zavoju protokonha ("rebrasti oblik"), pa ni to obilježje nije posve pouzdano.
Slične vrste: Cerithiopsis pulchresculpta ima protokonh s dva grebena i gustim tankim rebarcima te svjetliju, lješnjakastosmeđu kućicu. Cerithiopsis iudithae ima bijeli protokonh sa dvije spiralne vrpce i valovitim rebarcima.
Pouzdanost određivanja: Rod Cerithiopsis u Sredozemlju obuhvaća mnogo sličnih vrsta, a dio njih otkriven je tek DNK analizom. Vrste se pouzdano razlikuju po protokonhu i boji tijela, pa je za sigurno određivanje potreban stručni pregled.
Stanište
- Dubina: zabilježena od 0,5 do 60 m
- Temperatura: nema provjerenih podataka
- Podloga: kamenito dno s algama; ljušturni pijesak (prazne kućice)
- Vegetacija: alge (živi primjerci nalaženi ispiranjem algi)
Biologija
Prehrana: Za ovu vrstu nema provjerenih podataka. Puževi roda Cerithiopsis žive na spužvama i hrane se njihovim tkivom, kao vanjski nametnici, pa se vjerojatno i ova vrsta hrani spužvama.
Razmnožavanje: Za ovu vrstu nema provjerenih podataka.
Ponašanje: Sitna, skrovita vrsta koja se gotovo uvijek pronalazi tek pregledom uzoraka algi ili ljušturnog pijeska pod povećalom.
Ekološka uloga
Kao vjerojatni nametnik spužvi dio je složene zajednice sitnih beskralješnjaka koji žive na spužvama i među algama. Takve vrste važne su za razumijevanje stvarne bioraznolikosti Jadrana, koja se često otkriva tek pod povećalom.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Vrstu su 2007. opisali hrvatski malakolog Jakov Prkić i talijanski malakolog G. Buzzurro, prema primjercima s dalmatinske obale.
- Bijeli, gladak vrh kućice zadnji je ostatak ličinačke kućice i glavno obilježje po kojem se vrsta razlikuje od srodnika.
- Puževi roda Cerithiopsis u hrvatskom moru čine skupinu "skrivenih" vrsta koje izgledaju gotovo jednako; DNK analiza pokazala je da se razlikuju i po boji tijela.
Rasprostranjenost
Sredozemno more. Opisana je s dalmatinske obale Hrvatske (Prkić & Buzzurro, 2007.). Kasnije je zabilježena na Korzici, u Toskani (Livorno, Elba), kod Palinura, na Lampedusi, Malti, Siciliji i u južnoj Španjolskoj (Romani & Bartolini, 2014.). Snimljena je i kod Kozjaka na otoku Viru 15.01.2022. (A. Petani).