SEADRIA

Morski kosturci

Caprellidae Leach, 1814

Morski kosturci (Caprellidae), foto: Luka Zibelnik
© Luka Zibelnik

Morski kosturci su porodica sitnih rakova iz skupine rakušaca, tankih i izduženih poput štapića, zbog čega ih zovu i "kosturima". Žive pričvršćeni za alge, hidroide, mahovnjake i spužve, gdje se svojim izgledom gotovo savršeno stapaju s okolinom. Ronioci ih najčešće otkriju tek na makro fotografiji, kako uspravno stoje na podlozi i njišu se u struji.

Opis

Izgled: Tijelo je vrlo tanko, valjkasto i izduženo, sastavljeno od nekoliko dugih kolutića, a zadak je gotovo potpuno zakržljao. Glava nosi dva para ticala, od kojih je prvi obično duži. Prednja dva para nogu pretvorena su u kliještaste udove (gnatopode), od kojih je drugi par velik i snažan, a stražnja tri para nogu služe za čvrsto prihvaćanje za podlogu. Srednji par nogu kod većine vrsta nedostaje ili je zakržljao, pa na tom dijelu tijela vire samo mali listićasti škržni mjehurići. Boja je prozirna, smećkasta, zelenkasta ili crvenkasta, često prilagođena podlozi na kojoj žive.

Kod ronjenja: Najčešće se vide na makro zaronima, uspravni na grančicama alga, hidroida ili mahovnjaka, s podignutim "rukama" u stavu koji podsjeća na bogomoljku. Kreću se poput gusjenice zemljomjerke, naizmjence se hvatajući prednjim i stražnjim nogama.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih životinja: Ostali rakušci (npr. obalni rakušci) imaju bočno spljošteno, savijeno tijelo i plivaju ili skaču, a kosturci su tanki kao štapić i stoje uspravno na podlozi. Mizide imaju razvijen zadak i plivaju u stupcu vode. Pojedine vrste kosturaca međusobno se razlikuju tek po sitnim pojedinostima glave, kliješta i trnića na tijelu, pa se s fotografije obično mogu odrediti samo do porodice ili roda.

Stanište

- Dubina: od plićaka do velikih dubina; ronioci ih najčešće vide na 0-30 m

- Podloga: alge, hidroidi, mahovnjaci, spužve, morske cvjetnice, ali i plutače, pontoni i mreže

- Položaj: uspravno, pričvršćeni stražnjim nogama za podlogu

Biologija

Prehrana: Svejedi su: hrane se dijatomejama, detritusom, sitnim rakovima i ličinkama, a neke vrste ticalima obraslim četinicama procjeđuju sitne čestice iz vode.

Razmnožavanje: Parenje je moguće samo neposredno nakon presvlačenja ženke. Ženka nosi oplođena jaja u vrećici ispod tijela, a mladi se izlegu izravno, bez ličinačkog stadija.

Ponašanje: Većinu vremena provode čvrsto prihvaćeni stražnjim nogama za podlogu, a prednjima love i čiste ticala. Uznemireni se ukoče ili zanjišu.

Predatori: Važna su hrana mnogim ribama, kozicama, golaćima, moruzgvama i meduzama.

Ekološka uloga

Morski kosturci su važna karika hranidbenog lanca: hrane se sitnim organizmima i detritusom te tako povezuju primarne proizvođače s ribama i drugim grabežljivcima. Brojni su u zajednicama alga, livadama morskih cvjetnica i obraštaju, a neke vrste mogu poslužiti kao pokazatelji stanja okoliša.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (porodica)

- Hrvatska: nisu zaštićeni

Domaćim vrstama štete gubitak alga i livada morskih cvjetnica te zagađenje. U Jadranu je zabilježena i unesena indopacifička vrsta Caprella scaura, nađena u lukama Istre i na kavezima uzgajališta tuna, koja se širi brodskim obraštajem i može potiskivati domaće vrste.

Preporuke: Ne skidati alge i hidroide s kojih ih se fotografira; Prijaviti opažanja neobičnih kosturaca u lukama i marinama

Zanimljivosti

- Zbog uspravnog stava i podignutih prednjih nogu često ih zovu i "morskim bogomoljkama".

- Ženke nose jaja u trbušnoj vrećici (marsupiju), a mladi se izlegu kao sićušni kosturci, bez ličinačkog stadija; kod nekih vrsta mladi se još neko vrijeme drže za majku.

- U vrijeme parenja mužjaci su vrlo svadljivi i međusobno se "boksaju" velikim prednjim kliještima.

- Mogu prijeći velike udaljenosti držeći se za plutajuće alge i predmete, pa su se tako i brodskim obraštajem neke vrste raširile po svijetu.

Rasprostranjenost

Porodica je rasprostranjena u svim morima, od zone plime i oseke do dubina od gotovo 5.000 m. U Jadranu žive brojne vrste, primjerice Caprella cavediniae, zabilježena u Istri na algama u plićaku, a česte sredozemne vrste su i Caprella acanthifera i Phtisica marina. Unesena vrsta Caprella scaura nađena je u istarskim lukama i na uzgajalištima tuna.

Stanište